hrvatski

Procjene parametara jedne populacije

Na temelju jednog uzorka nastoje se donijeti što točniji zaključci o karakteristikama cijele populacije. To je glavna zadaća inferencijalne statistike. Svrha izbora jednostavnog slučajnog uzorka je donošenje zaključaka o karakteristikama populacije, koje se nazivaju parametrima. Vrijednosti parametara populacije su nepoznate i one se procjenjuju pomoću uzorka. U stvarnosti se raspolaže samo jednim uzorkom i zato se zaključci o vrijednostima parametara populacije mogu donijeti samo uz određenu razinu pouzdanosti, tj. zaključci na temelju uzorka nemaju „apsolutnu sigurnost“. Dvije su skupine metoda inferencijalne statistike pomoću kojih se donose takvi zaključci. Prva skupina metoda bavi se procjenjivanjem (engl. estimation) odabranih parametara populacije, dok se druga skupina metoda bavi testiranjem hipoteza (engl. hypothesis testing) o pretpostavljenim vrijednostima odabranih parametara populacije. Kod postupka procjenjivanja potrebno je definirati procjenitelj nepoznatog parametra i odrediti kakvog je oblika njegova distribucija vjerojatnosti. Na temelju podataka iz slučajno izabranog uzorka veličine i poznavanja distribucije vjerojatnosti procjenitelja, tzv. sampling distribucije procjenitelja, može se izračunati procjena parametra jednim brojem i intervalna procjena tog parametra.

jednostavni slučajni uzorak, sampling distribucija procjenitelja, procjena jednim brojem, interavalna procjena, aritmetička sredina, proporcija, varijanca, razina pouzdanosti

nije evidentirano