engleski

Implementation of acquis communautaire of the European Union and its Impact on Croatian Legislation and Practice in the area of workers' participation

Republika Hrvatska u srpnju 2013. godine postaje punopravnom članicom Europske unije čime se nameće niz pravnih pitanja vezanih za slobodu poslovnog nastana i sudjelovanje radnika u upravljanju i nadzoru trgovačkih društava te njihovu implementaciju u praksu trgovačkih društava Republike Hrvatske. Sloboda poslovnog nastana jedna je od četiri temeljne gospodarske slobode zajamčena Osnivačkim ugovorima Europske unije i praksom Europskog suda. Primjenjuje se na situacije prekograničnog prijenosa sjedišta društva, te predstavlja temelj za međusobno priznavanje društava na području Unije. Kada je društvo osnovano prema pravu neke države članice, druge države članice trebaju tom društvu priznati pravnu osobnost i omogućiti mu da posluje bez propisivanja dodatnih uvjeta. Temeljno pitanje koje proizlazi iz analize primjene slobode poslovnog nastana i njezinih ograničenja jest pitanje dopuštene promjene „nacionalnosti“ društva uz zadržavanje pravne osobnosti s obzirom da se samo zadržavanjem pravne osobnosti može osigurati pravna sigurnost svim zainteresiranim osobama kao što su radnici, vjerovnici, članovi društva i drugi imatelji interesa. Nacionalnim pravom države članice određuju se pravila koja se primjenjuju između ostaloga i na sudjelovanje radnika upravljanju društvom. Promjenom sjedišta društva može doći do promjene mjerodavnog prava koje uzrokuje promjene u načinu sudjelovanja radnika u upravljanju društvom. Osim pitanja ostvarivanja slobode poslovnog nastana nakon ulaska RH u EU omogućit će se na području RH osnivanje supranacionalnih oblika društva kakvo je primjerice europsko dioničko društvo (Societas Europea). Upravo se pri usvajanju Uredbe o europskom dioničkom društvu kao temeljni problem postavilo pitanje sudjelovanja radnika obzirom na različita uređenja ovog instituta u različitim pravnim sustavima država članica. Ovo je pitanje riješeno usvajanjem Direktive 2001/86 kojom se dopunjuje europski statut u odnosu na sudjelovanje radnika. Ova se direktiva osim na europsko društvo primjenjuje i na situacije prekograničnih spajanja i pripajanja društava kao i na druge supranacionalne oblike društava. Uredbom o europskom dioničkom društvu i Direktivom 2001/81/EZ kojom se dopunjuje Uredba o europskom dioničkom društvu u odnosu na radnike jamči se postupak obveznog pregovaranja s radnicima kojima je potrebno osigurati zaštitu i ostvarivanje istih prava koja bi imali da do prijenosa sjedišta nije došlo. Zakonom o radu regulirano je sudjelovanje radnika u odlučivanju kroz institute radničkog vijeća, skupove radnika, predstavnika radnika u organu poslodavca, Europsko radničko vijeće, predstavnika radnika u organu europskog društva, sudjelovanje radnika u europskoj zadruzi, te sudjelovanje radnika u odlučivanju kod prekograničnog spajanja i pripajanja. Sudjelovanje radnika u Europskom radničkom vijeću, europskom društvu, europskoj zadruzi i prilikom prekograničnog spajanja i pripajanja odnosi se na situacije koje su regulirane europskim pravom kada su radnici zaposleni kod poslodavca koji obavlja djelatnost na razini Europske unije, odnosno kada se radi o radnicima zaposlenima u supranacionalnim oblicima društva, te u situacijama kada dolazi do prekograničnog spajanja ili pripajanja društva. Odnos sindikata i radnika definiran je odredbama Zakona o radu. Tako se u odnosu na radničko vijeće ističe kako je ono u svrhu zaštite i promicanja prava i interesa radnika dužno u punom povjerenju surađivati sa svim sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca. Autori će u radu dati odgovor na moguće odnose sa sindikatom u slučaju kada se govori o supranacionim oblicima društava obzirom da se odredbe Zakona o radu koje se odnose na sindikate bez razlike se primjenjuju kako na nacionalna tako i na supranacionala društva. Upravo bi sindikati i njihovi predstavnici u trgovačkim društvima u situacijama kada se govori o prekograničnim promjenama vezanim za trgovačka društva trebali imati ključnu ulogu.

European Company Law, supranational corporate forms; workers' participation

nije evidentirano