hrvatski

Nadežda Petrović i Ivan Meštrović: motivacije nastojanja i pristupi oblikovanju nacionalne ideje u umjetnosti početkom 20. stoljeća

Rad govori o odnosu dvoje istaknutih umjetnika, Nadežde Petrović i Ivana Meštrovića, posebice njihovim nastojanjima za oblikovanjem nacionalne umjetnosti i njezinom promocijom u zemlji i inozemstvu, na temelju istraživanja arhivske i periodičke građe Istaknuvši se umjetničkim te angažiranim društvenim i političkim djelovanjem, oboje su u svojim matičnim sredinama i regiji znatno doprinijeli unaprjeđenju kvalitete umjetničkog života kroz osnivanje umjetničkih udruženja (Društvo srpskih umjetnika „Lada“, Jugoslavenska umjetnička kolonija 1904., Srpsko umjetničko udruženje 1907., Društvo hrvatskih umjetnika „Medulić“ 1908.) te organizaciju i sudjelovanje na izložbama ključnim za razvoj moderne umjetnosti: Prva jugoslavenska umjetnička izložba u Beogradu 1904., Izložba jugoslavenske umjetničke kolonije u Beogradu 1907., Izložba Srpskog umjetničkog udruženja u Beogradu 1908., izložbe Društva „Medulić“ u Splitu 1908., Ljubljani 1909. i Zagrebu 1910, Četvrta jugoslavenska umjetnička izložba u Beogradu 1912. Njihov doprinos progresivnom razvoju umjetnosti, promicanju ideje južnoslavenskog kulturnog i političkog jedinstva i oblikovanju nacionalnog izraza u umjetnosti posebice se razmatra u svjetlu novih saznanja o djelovanju Društva hrvatskih umjetnika „Medulić“ u kojemu je Ivan Meštrović imao vodeću ulogu, a čiji je član Nadežda Petrović bila još od osnivanja.

Nadežda Petrović, Ivan Meštrović, Savez jugoslavenskih umjetnika „Lada“, Jugoslavenska umjetnička kolonija, Društvo hrvatskih umjetnika „Medulić“, Vidovdanski fragmenti, Ciklus Kraljevića Marka, jugoslavenske umjetničke izložbe, umjetnost i politika, nacionalni izraz u umjetnosti

nije evidentirano