hrvatski

Nazivi za gumno: etnojezična analiza

U radu se analiziraju nazivi za gumno u raznim europskim jezicima, s osobitim obzirom na slavenske jezike. Uspoređuje se jezična građa prikupljena za Europski lingvistički atlas, Općeslavenski lingvistički atlas, a s obzirom na to da se osobita pozornost posvećuje analizi naziva potvrđenih na hrvatskom jezičnom prostoru, u obzir se uzima i građa Hrvatskog jezičnog atlas te hrvatska građa prikupljena za etnološki atlas. Potvrđeni se nazivi raščlanjuju prema onomasiološkim i motivacijskim kriterijima. Iako se, naravno, ne može rekonstruirati indoeuropska riječ za gumno, mnogi su europski jezici nazive za ‘mjesto na kojem se vrši žito’ razvili na temelju sličnih motivacijskih poticaja. Nazivi koji označuju gumno često su motivirani mjestom na kojem se odvijala sama vršidba, konkretno tipom, materijalom ili oblikom podloge, potom glagolima koji označuju sam proces “mlaćenja”, tipom žita i sl. U sjevernijim krajevima vršidba se obično obavljala unutar gospodarskih zdanja, dok se na južnoeuropskim prostorimas redovito odvijala na otvorenim prostorima izloženim vjetru. Suvremena je tehnologija u današnje doba modernizirala sam proces vršidbe te su gumna danas nerijetko zaboravljena i zarasla, iako je na prostorima jadranskoga zaobalja ponekad još živa tradicija okupljanja na mjestima negdašnjih gumna.

lingvistička geografija ; etnolingvistika ; geolingvistika

nije evidentirano