Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 812782

Paradigma vidljivosti. Julije Knifer i teorija apsolutne slike


Purgar, Krešimir
Paradigma vidljivosti. Julije Knifer i teorija apsolutne slike, 2016. (javno predavanje).


Naslov
Paradigma vidljivosti. Julije Knifer i teorija apsolutne slike
(Paradigmatic Visibility. Julije Knifer and the Theory of Absolute Image)

Autori
Purgar, Krešimir

Izvornik
Osijek

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, javno predavanje

Godina
2016

Ključne riječi
Julije Knifer ; apsolutna slika ; anti-slika ; ikonička razlika ; Gottfried Boehm ; Marin Seel
(Julie Knifer ; absolute image ; anti-image ; iconic difference ; Gottfried Boehm ; Martin Seel)

Sažetak
Apsolutna slika ne odnosi se na neku novu ontologiju vizualnosti nego, pomalo paradoksalno, to je osobina koju možemo uočiti tek naknadno, u komparaciji s drugim vizualnim fenomenima “koji (više) nisu slike“. Gledajući formalno-stilski, u načelu bismo mogli proglasiti apsolutnima sve one slike koje ne upućuju ni na što drugo osim na sebe same ; zatim one koje postoje zbog sebe samih i nemaju nikakvu drugu funkciju ; naposljetku, one što inzistiraju na vlastitoj vidljivosti kao površinâ odvojenih od kontinuiteta stvarnosti u smislu Boehmove “ikoničke razlike”. Međutim, pojam apsolutne slike ne može pripadati kanonu povijesno- umjetničkog sustava vrijednosti zato što taj pojam nije moguće izvesti iz niti jedne od dviju “analitičkih linija” moderne umjetnosti, kako te dvije osnovne tendencije avangarde i modernizma definira Filiberto Menna. S druge strane, pojam “anti- slike” je legitimna kategorija povijesti umjetnosti jer predstavlja krajnju razvojnu točku modernističkog ikonoklazma koji je doživio svoj dvostruki vrhunac: najprije u Maljevičevom Crnom kvadratu iz 1915., a zatim u Crnim slikama Ada Reinhardta iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Kniferove apsolutne slike su u fenomenologijskom smislu paradigmatske slike: upućuju samo na sebe, a ne na stvarnost izvan sebe. Istodobno, zadržavaju vlastiti slikovni integritet i ne pretvaraju se u neku drugu, oponašanu ili umjetno proizvedenu stvarnost. Upravo zato mislim da bi Kniferove meandre trebalo sagledati kao dio drugačijeg poretka: ne onoga koji ponavlja modernističku anti-sliku kako bi se u njega uklopio, nego poretka koji razotkriva paradigmu kojoj sam ne pripada ‒ radikalno novu ontologiju digitalnih slika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

Napomena
Predavanje je održano u sklopu Dana Julija Knifera na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Osijeku.



POVEZANOST RADA


Ustanove
Umjetnička akademija, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Krešimir Purgar, (336865)