hrvatski

Poučavanje stranoga jezika u ranoj dobi: između teorije, želja i stvarnosti

U školskoj 2010./2011. obrazovanje u osnovnim školama u Hrvatskoj napustila je prva generacija učenika koja je od prvoga razreda učila strani jezik kako obvezni predmet te moguće još jedan strani jezik kao izborni predmet. Čini se da je pravo vrijeme za postavljanje pitanja kamo smo stigli, nakon više od dvadeset godina od početka hrvatskoga znanstvenog projekta Istraživanje procesa učenja i usvajanja stranih jezika u ranoj školskoj dobi. Od školske godine 2003./2004. strani je jezik dio službenoga nastavnoga plana i programa za osnovne škole u Republici Hrvatskoj kao redovni predmet od prvoga razreda i kao izborni predmet od četvrtoga razreda. Važno je razmotriti koje su znanstvene i stručne pretpostavke i spoznaje pridonijele ovoj odluci, slažu li se znanstvenici i praktičari u određivanju optimalne dobi za početak učenja stranoga jezika te kakva su iskustva pedagoške prakse i neposrednoga uvida u nastavni proces. Usporedbom statističkih podataka o poučavanju stranih jezika u osnovnim školama Republike Hrvatske prati se omjer zastupljenosti stranih jezika od školske godine 2003./2004. do 2009./2010. Na temelju provedene ankete na uzorku od 135 učitelja koji poučavaju strane jezike od prvog do četvrtog razreda u 200 osnovnih škola Slavonije i Baranje raspravlja se o mišljenjima učiteljima o prednostima i izazovima poučavanja stranoga jezika u razrednoj nastavi, psihofizičkome portretu učenika, osobnosti učitelja, organizaciji nastave, praćenju i ocjenjivanju te potrebama na području stručnoga usavršavanja

optimalna dob; učenje stranoga jezika; osnovna škola; Slavonija i Baranja

nije evidentirano