hrvatski

Potrebe i očekivanja adolescenata u stjecanju znanja i unapređenju reproduktivnog zdravlja

Na Riječkom je sveučilištu, među 523 studenta prve godine, provedeno anketno istraživanje s ciljem ispitivanja njihova znanja, stavova i ponašanja u zaštiti i promicanju reproduktivnoga znanja. Svrha rada bila je ocijeniti potrebe i očekivanja ispitanika u vezi stjecanja znanja o spolnome odgoju. Provedena je kvalitativna analiza postojećih organiziranih programa prosvjete i zdravstva te, nakon prikupljanja i obrade podataka iz ankete, i istraživanje u fokus grupama. Istraživanjem je obuhvaćeno 25% studenata sa osam fakulteta, 221 (42, 3%) mladić i 302 (57, 7%) djevojke. U spolne odnose stupila su 342 ispitanika, a dob prvog spolnog odnosa bila je 16, 8 godina (mladići 16, 3, djevojke 17, 1). Više od polovice muških i tri četvrtine ženskih ispitanika imalo je jednog ili dva spolna partnera. Više od šest spolnih partnera navelo je 18, 6% mladića i 2, 3% djevojaka. Pozitivan stav prema korištenju kondoma ima 83, 2% ispitanika. Pri prvom spolnom odnosu tri petine ispitanika koristilo je kondom. Kondome redovito koristi gotovo polovica ispitanika koji su spolno aktivni. Dobro znanje o spolnosti ima trećina ispitanika, gotovo 60% ima djelomično, a 7, 3% slabo znanje. Studentice ukupno znaju više. Najbolje znanje ispitanici su pokazali kod pitanja: što je masturbacija, čemu je izložena osoba koja često mijenja spolne partnere, kako se AIDS ne može prenijeti i koje je jedino sredstvo koje štiti od neželjene trudnoće i spolno prenosivih bolesti. Najmanje točnih odgovora bilo je na pitanje što je koitus. O spolnosti lako i izuzetno lako razgovara nešto više od trećine ispitanika. Najčešće se razgovara s prijateljima. Od medija, najviše se prate TV i tisak za mlade, a zatim knjige i priručnici o spolnosti. Svoje znanje o spolnosti, kontracepciji i spolno prenosivim bolestima, dobrim do vrlo dobrim procjenjuje nešto više od četiri petine ispitanika. Predavanja školskih liječnika rijetka su i dobra za nešto manje od polovine ispitanika, a jedna trećina ih nije nikada slušala. Od nastavnika, najčešće je o spolnom odgoju predavao nastavnik biologije, a jedna trećina nikada nije slušala niti jednog nastavnika. Predavanja u sklopu nastave ispitanici su ocijenili uglavnom zanimljivima, ali ne od neke koristi (38, 2%) ili jako zanimljiva i korisna (30, 8%). Erotski časopisi i filmovi nisu realni ili su zabavni, ali nisu edukativni za tri četvrtine ispitanika. Od prijatelja ponekad ili najviše nauči također tri četvrtine ispitanika. S roditeljima ne želi razgovarati gotovo polovina studenata, a jednoj petini je neugodno. Jedna četvrtina ispitanika najviše je doznala od roditelja. Najbolji izvori informacija o spolnosti prema preporukama ispitanika jesu roditelji i stručnjaci u školama, koji nisu definirani prema zvanju, ali moraju biti dostupni, bliski s mladima, otvoreni i dobro znati svoj posao. Kao metodu, ispitanici predlažu rad sa stručnjakom u maloj grupi vršnjaka. Analiza školskog programa pokazala je velike razlike u broju nastavnih sati u srednjim školama, ali znanje o spolnosti ne prati tu razliku i nije bitno različito kod gimnazijalaca i studenata koji su završili neku drugu srednju školu. Interes mladih ljudi za stjecanje znanja iz spolnosti velik je, a informacije koje dobivaju njima su nedovoljne. Stoga društvo treba sustavno pristupiti edukaciji i prilagoditi njezin sadržaj i način rada željama onih kojima je namijenjena.

adolescenti; spolno zdravlje

nije evidentirano