Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 811921

Plagiraju li hrvatski znanstvenici više od ostalih? – usporedba rezultata anketnih istraživanja.


Pupovac, Vanja; Fanelli, Daniele; Prijić-Samaržija, Snježana; Petrovečki, Mladen
Plagiraju li hrvatski znanstvenici više od ostalih? – usporedba rezultata anketnih istraživanja. // Zbornik radova 12. simpozija Hrvatskog društva za medicinsku informatiku / Ilakovac, Vesna ; Hercigonja-Szekeres, Mira (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku i Medicinska naklada, 2015. str. 61-62 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Plagiraju li hrvatski znanstvenici više od ostalih? – usporedba rezultata anketnih istraživanja.
(Do Croatian Scientists plagiarize more than other? - comparison of the survey data)

Autori
Pupovac, Vanja ; Fanelli, Daniele ; Prijić-Samaržija, Snježana ; Petrovečki, Mladen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 12. simpozija Hrvatskog društva za medicinsku informatiku / Ilakovac, Vesna ; Hercigonja-Szekeres, Mira - Zagreb : Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku i Medicinska naklada, 2015, 61-62

Skup
12. simpozij Hrvatskog društva za medicinsku informatiku

Mjesto i datum
Tuheljske Toplice, 26.-28.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Plagiranje; znanstvena čestitost; akademsko nepoštenje
(Plagiarism; scientific integrity; academic misconduct)

Sažetak
Cilj rada je usporediti pojavnosti i značajke plagiranja hrvatske i međunarodne znanstvene zajednice. Sustavnim pregledom i meta-analizom anketnih istraživanja utvrdit će se pojavnost i značajke plagiranja u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, a potom će se osmisliti i provesti slično anketno istraživanje u hrvatskoj znanstvenoj zajednici. Dobiveni rezultati će se međusobno usporediti. U svrhu određivanja pojavnosti i značajki plagiaranja u međunarodnoj znanstvenoj zajednici putem sustavnog pregleda literature pretraženo je 35 bibliografskih baza i pet baza sive literature. Odabrana su anketna istraživanja koja mjere pojavnost i značajke znanstvenog plagiranja na način da postavljaju dva ključna pitanja ispitanicima: jesu li počinili oblik plagiranja i jesu li svjedočili obliku plagiranju kolege znanstvenika. Meta-regresijskom analizom istražena je povezanost pojedinih karakteristika ispitanika i metodoloških karakteristika istraživanja na pojavnost plagiranja. Po uzoru na anketna istraživanja prikupljena u sustavnom pregledu, izrađena je anketa i provedeno istraživanje u RH, preciznije pri Sveučilištu u Rijeci, kojim se određuje pojavnost i značajke plagiranja hrvatskih znanstvenika. Sustavnim pregledom znanstvene literature identificirano je 12 460 potencijalnih znanstvenih radova od kojih je, nakon čitanja sažetaka i cijelovitih tekstova radova, 17 anketnih istraživanja o pojavnosti i značajkama plagiranja uključeno u meta-analizu. Meta-analitički rezultati pokazuju da u međunarodnoj znanstvenoj zajednici 1, 7% znanstvenika priznaje vlastito plagiranje i 29, 6% znanstvenika priznaje da su svjedočili plagiranju kolege. Međunarodni znanstvenici s manje radnog iskustva (doktorandi) češće plagiraju od iskusnijih znanstvenika. Pojavnost plagiranja veća je u anketnim istraživanjima koja ne koriste izraz "plagiranje", koriste manje izravna pitanja i koja su osobno uručene, a ne poslane poštom. Tijekom posljednja tri desetljeća se smanjuje stopa prijavljivanja vlastitog plagiranja dok je stopa prijavljivanja svjedočenju plagiranja ostala nepromijenjena. Anketno istraživanje za mjerenje pojavnosti i značajki plagiranja u RH poslano je na 1 232 adresa e-pošte znanstvenika zaposlenih pri Sveučilištu u Rijeci od čega je 237 (19, 2%) znanstvenika ispunilo anketu. Ispitanici koji su odgovorili na anketu dolaze sa svih sastvnica Sveučilišta, no većina ih je zaposlena pri tri najveće sastavnice: Medicinski, Tehnički i Filozofski fakultet. Većina ispuitanika, njih 114 (48, 1%), se znanstvenim istraživanjima bavi više od 5, a manje od 20 godina. U hrvatskoj znanstvenoj zajednici utvrđeno je da 3, 8% znanstvenika priznaje vlastiti oblik plagiranja, dok 30, 4% priznaje da su svjedočili plagiranju kolege. Nisu pronađene statistički značajne razlike u učestalosti plagiranja s obzirom na znanstvenu disciplinu i radno iskustvo ispitanika. Hrvatski znanstvenici češće priznaju vlastito plagiranje i svjedočenje plagiranju kolege od znanstvenika iz međunarodne znanstvene zajednice (većinom iz SAD-a i UK-a). Hrvatski znanstvenici podjednako prijavljuju plagiranje s obzirom na godine radnog isustva i znanstvenu disciplinu, dok je kod međunarodnih znanstvenika veća zastupljenost plagiranja kod mlađih znanstvenika i podjednaka s obzirom na znanstvenu disciplinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pedagogija, Filozofija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka,
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinička bolnica "Dubrava"