hrvatski

Imunostatus i hormonske promjene u vojnika Domovinskog rata s posttraumatskim stresnim poremećajem

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i druge psihijatrijske bolesti predstavljaju model za istraživanje dinamike međudjelovanja živčanog, hormonskog i imunosustava. Većina dosadašnjih istraživanja provedena je u kroničnom PTSP-u (desecima godina nakon proživljene traume). Cilj nam je bio ispitati što se događa u ranim stadijima te bolesti, nedugo nakon proživljene traume. Ispitivali smo dvije grupe sudionika Domovinskog rata: 194 profesionalna vojnika i 38 ratnih veterana. Kod profesionalnih vojnika PTSP je utvrđen upitnikom "Croatian Stress Scale" (CROSS) i na temelju rezultata vojnici su podijeljeni u dvije grupe: 52 ispitanika bez simptoma (rezultat 0-7) i 142 ispitanika sa simptomima PTSP-a (rezultat 8-35). Kod ratnih veterana PTSP je dijagnosticiran upitnikom "Clinician-Administered PTSD Scale" (CAPS). Kontrolni uzorak su činila 40 fizički i psihički zdrava, netraumatizirana dobrovoljca odgovarajuće dobi. Protočnom citometrijom određivali smo broj i postotak ukupnih limfocita, T-, B- i njihovih subpopulacija, te NK-stanica. Kod ratnih veterana određivali smo i relativnu količinu glukokortikoidnih receptora (GCR) u limfocitima. Od funkcionalnih testova in vitro ispitivali smo citotoksičku aktivnost NK-stanica, te fagocitnu sposobnost polimorfonukleara. U serumu smo određivali razinu proupalnih citokina i stresnih hormona. U obje grupe sudionika Domovinskog rata postoje višestruke promjene imunskih i hormonskih parametara u odnosu na netraumatizirane dobrovoljce. To su napose povišen broj B- i memorijskih limfocita, te povišen postotak B-, T- i memorijskih T_H-limfocita, kao i smanjen broj, odnosno postotak NK-stanica. Unatoč toga, NK-aktivnost je povišena. U obje grupe ispitanika povišena je razina IL-6, a u ratnih veterana i TNF-alpha. Dok profesionalni vojnici imaju povišenu razinu T4 i T3, ratni veterani imaju povišenu razinu kortizola i prolaktina, a relativna količina GCR-a u limfocitima je snižena. Djelomična nepodudarnost rezultata za pojedine varijable između dviju grupa sudionika Domovinskog rata mogu se objasniti razlikom njihove psihosocijalne pozadine, a možda i životne dobi, te vremenom proteklim od proživljene traume do ispitivanja. Kako se profesionalni vojnici s PTSP-om razlikuju od onih koji, unatoč traumatskom iskustvu, nisu razvili PTSP samo po povišenom postotku memorijskih T_H-limfocita i povišenoj koncentraciji T3, možemo zaključiti da je većina promjena uočenih kod profesionalnih vojnika posljedica utjecaja proživljene traume, a ne samog PTSP-a.

PTSP; imunostatus; hormoni; Domovinski rat

nije evidentirano