hrvatski

Samoprocjena profesionalnih kompetencija studenata socijalne pedagogije za psihosocijalni rad

Temeljni cilj ovog rada je istražiti zadovoljstvo studijem studenata socijalne pedagogije te dobiti uvid u samoprocjenu njihovih profesionalnih kompetencija za psihosocijalni rad. Specifični ciljevi vezani su uz stjecanje uvida u eventualne razlike između studenata s obzirom na generacije i način studiranja (tzv. „stari“ dodiplomski program, u odnosu na „novi-Bolonjski“ preddiplomski i diplomski program studiranja). Ovo je istraživanje sastavni dio projekta „Zadovoljstvo studijem i samoprocjena kompetentnosti studenata nekih pomagačkih profesija“. Navedeni se projekt od 2005.godine provodi na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, Filozofskom fakultetu i Pravnom fakultetu (studijski centar socijalnog rada) Sveučilišta u Zagrebu, a voditelji su doc.dr.sc. Neven Ricijaš, dr.sc. Aleksandra Huić i doc.dr.sc. Vanja Branica Istraživanje je provedeno na uzorku osam generacija studenata (N=496) završnih godina pojedinih studijskih programa Socijalne pedagogije (četvrta godina dodiplomskog studija, treća godina preddiplomskog studija i druga godina diplomskog studija). U okviru ovog istraživanja, korištena su dva mjerna instrumenta konstruirana za potrebe istraživanja. Upitnik o zadovoljstvu općim i specifičnim znanjima, vještinama stečenim na fakultetu, studentskoj praksi, volontiranju te usvojenim profesionalnim kompetencijama koje su bitne za pomagačke profesije i Skala percipirane kompetentnosti za budući psihosocijalni rad u praksi. U istraživanju je korištena metoda papir-olovka te su svi anketni upitnici bili anonimni i šifrirani. Rezultati su pokazali kako su studenti generalno zadovoljni znanjima (88.7% sudionika je uglavnom ili izrazito zadovoljno), vještinama (uglavnom ili izrazito zadovoljno 71.2% sudionika) i nešto manje praksom (57.8% uglavnom ili izrazito zadovoljno). Studenti se visoko vrednuju u području usvojenosti specifičnih kompetencija, ponajviše na tvrdnji „Rad u skladu s etičkim vrijednostima“ gdje 93.7% sudionika iskazuje usvojenost u većoj mjeri ili u potpunosti, a najmanje na tvrdnji „Znanstveno-istraživački rad“ (27.4% u većoj mjeri ili u potpunosti). Značajan je rezultat koje specifične kompetencije i u kojoj mjeri studenti smatraju bitnima za studijski program, pri čemu rezultati pokazuju da studenti imaju uvid u važnost usvajanja kompetencija koje će im jednog dana trebati u praktičnom radu, a najvažnijim kompetencijama smatraju „Tretmanski rad“ (99.6% u većoj mjeri ili u potpunosti), što je u skladu s njihovim budući pozivom budući da se radi o meta-kompetenciji koja uključuje brojne specifične vještine. Neočekivan podatak predstavlja manje zadovoljstvo količinom prakse kod studenata diplomskog studija s obzirom da imaju više prakse u odnosu na studente dodiplomskog i preddiplomskog studija. Naposljetku, studenti dodiplomskog studija manje su zadovoljni znanjima i vještinama te kompetencijama za psihosocijalni rad u odnosu na studente preddiplomskog i diplomskog studija, što može značiti kako je Bolonjski način studiranja pozitivno utjecao na usvajanje stručnog znanja i kompetencija koji su oruđe za rad socijalnim pedagozima.

socijalna pedagogija; znanja; kompetencije; studenti

Rad je napisan u zajedničkom i ravnopravnom komentorstvu.