hrvatski

Uloga oplemenjivanja kukuruza u razvoju poljoprivrede u istočnoj Hrvatskoj

Poljoprivreda Slavonije i Baranje, kao i cijele Hrvatske, u velikoj mjeri ovisi o proizvodnji kukuruza. Cilj ovoga rada je napraviti pregled oplemenjivačkih i sjemenarskih aktivnosti Poljoprivrednog instituta Osijek (PIO) koje doprinose razvoju i stabilnosti poljoprivrede Istočne Hrvatske, odnosno proizvodnji kvalitetne hrane za ishranu ljudi i domaćih životinja. Kukuruz se u Istočnoj Hrvatskoj proizvodi zbog hranidbe domaćih životinja (zrno, klip, silaža), ali i za ljudsku prehranu (kuhani šećerac, kokice, kruh, pahuljice, palenta). Preko 500 industrijskih proizvoda može se raznim načinima prerade dobiti iz kukuruza (ulje, sapun, alkohol, sirup, bomboni, sladoled, krema za cipele, gorivo, čaše i drugo). Poljoprivredni institut Osijek ima dugo-godišnju tradiciju oplemenjivanja ratarskih kultura kojim značajno doprinosi razvoju hrvatske poljoprivrede. Združivanjem klasičnog oplemenjivanja i znanstvenog istraživanja – genetika, oplemenjivanje, sjemenarstvo, fiziologija, biometrika i ostale znanstvene i stručne discipline – PIO je dobio potreban okvir za uspješan i dugoročan rad u oplemenjivanju kukuruza. Prvi priznati hibrid instituta registriran je 1964. godine, a do danas je u Hrvatskoj i inozemstvu priznato preko 220 PIO hibrida kukuruza, koji se u Slavoniji i Baranji siju na preko 50% površina. Za stabilnu poljoprivredu potrebna je stabilna proizvodnja. Jedan od temeljnih preduvjeta za to je kvalitetan sortiment, odnosno prinos i stabilnost hibrida. To se može postići jedino uspješnom i dugoročnom koordinacijom oplemenjivanja, sjemenarstva te ostalih važnih znanstveno-stručnih područja, kako bi elitna germplazma stručnim metodama i postupcima mogla biti pretvorena u kvalitetne hibride.

kukuruz; oplemenjivanje; poljoprivreda; razvoj

nije evidentirano

engleski

Role of maize breeding in agricultural development of Eastern Croatia

Poljoprivreda Slavonije i Baranje, kao i cijele Hrvatske, u velikoj mjeri ovisi o proizvodnji kukuruza. Cilj ovoga rada je napraviti pregled oplemenjivačkih i sjemenarskih aktivnosti Poljoprivrednog instituta Osijek (PIO) koje doprinose razvoju i stabilnosti poljoprivrede Istočne Hrvatske, odnosno proizvodnji kvalitetne hrane za ishranu ljudi i domaćih životinja. Kukuruz se u Istočnoj Hrvatskoj proizvodi zbog hranidbe domaćih životinja (zrno, klip, silaža), ali i za ljudsku prehranu (kuhani šećerac, kokice, kruh, pahuljice, palenta). Preko 500 industrijskih proizvoda može se raznim načinima prerade dobiti iz kukuruza (ulje, sapun, alkohol, sirup, bomboni, sladoled, krema za cipele, gorivo, čaše i drugo). Poljoprivredni institut Osijek ima dugo-godišnju tradiciju oplemenjivanja ratarskih kultura kojim značajno doprinosi razvoju hrvatske poljoprivrede. Združivanjem klasičnog oplemenjivanja i znanstvenog istraživanja – genetika, oplemenjivanje, sjemenarstvo, fiziologija, biometrika i ostale znanstvene i stručne discipline – PIO je dobio potreban okvir za uspješan i dugoročan rad u oplemenjivanju kukuruza. Prvi priznati hibrid instituta registriran je 1964. godine, a do danas je u Hrvatskoj i inozemstvu priznato preko 220 PIO hibrida kukuruza, koji se u Slavoniji i Baranji siju na preko 50% površina. Za stabilnu poljoprivredu potrebna je stabilna proizvodnja. Jedan od temeljnih preduvjeta za to je kvalitetan sortiment, odnosno prinos i stabilnost hibrida. To se može postići jedino uspješnom i dugoročnom koordinacijom oplemenjivanja, sjemenarstva te ostalih važnih znanstveno-stručnih područja, kako bi elitna germplazma stručnim metodama i postupcima mogla biti pretvorena u kvalitetne hibride.

maize; plant breeding; agriculture; development

nije evidentirano