Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 810367

Dr. Fran Barac: 1872.-1940.


Zvonar, Ivica
Dr. Fran Barac: 1872.-1940., Zagreb: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Kršćanska sadašnjost, 2016 (monografija)


Naslov
Dr. Fran Barac: 1872.-1940.
(Fran Barac: 1872-1940)

Autori
Zvonar, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Kršćanska sadašnjost

Grad
Zagreb

Godina
2016

Stranica
238

ISBN
978-953-11-0972-7

Ključne riječi
Fran Barac; biografija; povijest; Katolički bogoslovni fakultet
(Fran Barac; biography; history; Catholic Faculty of Theology)

Sažetak
Dr. Fran Barac (Šemovci, 26. VIII. 1872.-Zagreb, 20. IX. 1940.) je svojim radom kao svećenik i znanstvenik znatno pridonio razvoju crkvenih institucija. Bogosloviju je završio 1894. u Zagrebu, gdje je 1902. doktorirao teologiju, a 1907. habilitirao na Bogoslovnom fakultetu. Usavršavao se na sveučilištu u Fribourgu i Louvainu. Službu u crkvenim institucijama započeo je kao vježbenik u Nadbiskupskoj kancelariji u Zagrebu. Od 1895. do 1909. godine radio je kao odgojitelj i vjeroučitelj u Požegi. Krajem 1909. Barac je otišao na vlastiti zahtjev iz Požege u Zagreb, gdje je kratko bio vjeroučitelj u Gornjogradskoj gimnaziji te privatni docent na Bogoslovnom fakultetu. Godine 1911. bio je imenovan izvanrednim javnim profesorom općega dijela dogmatike, a dvije godine kasnije postao je redoviti profesor. Dva je puta (1913./1914. i 1922./1923.) bio dekan Fakulteta, a u šk. god. 1915./1916. bio je rektor Zagrebačkog sveučilišta. Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer je 1925. godine dr. Barca imenovao kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog. Osobito je važnu ulogu Barac imao u osnivanju Hrvatske bogoslovske akademije, u kojoj je od 1923. do 1935. godine obnašao službu potpredsjednika, a nakon smrti don Frane Bulića izabran je za predsjednika. Dr. Barac je vodio gradnju Nadbiskupskog dječačkog sjemeništa na Šalati te je bio prvi rektor, od 1928. do 1937. godine. Zbog zasluga oko podizanja i izgradnje Sjemeništa papa Pio XI. imenovao ga je 1929. svojim kućnim prelatom. Za srednje je škole Barac je napisao udžbenike Liturgika ili nauka o bogoštovnim obredima Katoličke crkve i Katolička dogmatika ili nauka o vjerskim istinama, katoličkim napose. Kao praktičar i dobar organizator shvatio je važnost tiska i javne riječi, pa je vrijedan doprinos dao u uređivanju Bogoslovske Smotre (1912.-1918.) i Katoličkog Lista (1914.-1919.). Može se reći da su Barčeve rasprave na stranicama Kršćanske škole, Bogoslovske Smotre i Katoličkog Lista, a osobito habilitacijski rad O modernoj katoličkoj apologetici, unijele živost u razvoj naše filozofske i teološke misli unutar neoskolastičkog pokreta krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U političkom životu hrvatskog naroda je dr. Fran Barac tijekom Prvog svjetskog rata djelovao kao sljedbenik Starčevićeve stranke prava, i tajnim kanalima je održavao vezu između predstavnika političkih stranaka u domovini i političara u emigraciji. Sudjelovao je u radu Narodnoga vijeća SHS u Zagrebu 1918., te na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine. U monarhističkoj Jugoslaviji djelovao je u okviru političke platforme Hrvatske zajednice i Hrvatske federalističke seljačke stranke. Članke o političkim prilikama objavljivao je u Obzoru, u Novom dobu, u Srijemu, u Hrvatu, u Hrvatskoj slozi, u Graničaru i drugdje. Svojim prilozima i aktivnim sudjelovanjem nastojao je popularizirati znanstveni rad i javna predavanja. Također, često je pomagao u raznim dobrotvornim akcijama, te pojedincima i raznim organizacijama u potrebi.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Ivica Zvonar, (244795)