hrvatski

Provjera postavki Schwartzove teorije univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti

Schwartzova teorija univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti definira vrijednosti kao poželjne ciljeve, različite važnosti, koji djeluju kao usmjeravajuća načela u čovjekovom životu, a prvenstveno se razlikuju prema tipu motivacijskog cilja kojem su usmjerene. Teorija pretpostavlja postojanje 10 motivacijski različitih tipova vrijednosti (moć, postignuće, hedonizam, poticaj, nezavisnost, univerzalizam, dobrohotnost, tradicija, konformizam i sigurnost), od kojih je svaki određen specifičnim vrijednostima koje ga predstavljaju. Među pojedinim tipovima postoje dinamički odnosi jer ponašanja usmjerena prema nekom određenom tipu vrijednosti mogu biti kompatibilna ili u konfliktu s ponašanjima usmjerenima prema nekom drugom tipu vrijednosti. Cjelokupan odnos konflikata i kompatibilnosti među vrijednosnim tipovima stvara strukturu vrijednosnog sustava. Pretpostavljena univerzalnost sadržaja 10 vrijednosnih tipova i strukture njihovih odnosa potvrđena je brojnim međukulturalnim istraživanjima. Međutim, istraživanja su također ukazala na to da se u nekim od istočnoeuropskih zemalja javljaju odmaci u strukturi i sadržaju vrijednosnih sustava, što autori pokušavaju objasniti nižim stupnjem socioekonomskog i tehnološkog razvoja, te specifičnostima političkog sustava. U Hrvatskoj do sada nije bilo istraživanja koja bi se bavila provjerom postavki Schwartzove teorije. Stoga je cilj ovoga istraživanja utvrditi sadržaj i odnose vrijednosnih tipova u Hrvatskoj, te provjeriti odgovaraju li oni teorijski pretpostavljenim univerzalnim odnosima ili se javlja “atipična” struktura odnosa vrijednosnih tipova. Istraživanje je provedeno na uzorku od 230 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Mjerni instrument (hrvatska inačica Schwartzovog upitnika vrijednosti) primijenjen je grupno. Upitnik sadrži popis od 56 specifičnih vrijednosti koje predstavljaju 10 motivacijskih tipova, a zadatak ispitanika je procijeniti na ljestvici od 9 stupnjeva (od –1 do 7) kolika je za njega osobno važnost svake od navedenih vrijednosti kao “usmjeravajućeg načela u životu”. Sadržaj i struktura vrijednosnih tipova analizirani su Guttman-Lingoesovom analizom najmanjih udaljenosti (SSA – Smallest space analysis). Riječ je o tehnici multidimenzionalnog skaliranja za strukturalnu analizu sličnosti podataka, pri čemu se vrijednosti prikazuju kao točke u multidimenzionalnom prostoru, a udaljenosti među njima odražavaju empirijske odnose odmjerene korelacijama između procjena njihove važnosti. Dobiveni rezultati u skladu su s nalazima dosadašnjih istraživanja i idu u prilog postavkama o univerzalnosti vrijednosnih sadržaja i strukture. Utvrđeno je da se 56 specifičnih vrijednosti jasno prostorno organizira u deset područja koja sadržajno odgovaraju teorijskim motivacijskim tipovima vrijednosti. Odstupanja u značenju utvrđena su za pet specifičnih vrijednosti koje se javljaju unutar prostora vrijednosnih tipova kojima, prema teorijskim postavkama, ne pripadaju. No, uočena odstupanja ne mogu se sa sigurnošću pripisati kulturalnim specifičnostima, već su moguće rezultat specifičnosti korištenog uzorka ispitanika, odnosno određene pogreške mjerenja. Strukturna organizacija utvrđenih deset tipova vrijednosti u potpunosti je sukladna teorijskoj i odražava sve pretpostavljene odnose konflikata i kompatibilnosti vrijednosnih tipova.

Schwartz; vrijednosti; teorija vrijednosti; struktura vrijednosti; međukulturalne razlike; Istočna Evropa; zemlje bivšeg komunizma

nije evidentirano