Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Testiranje hibrida kukuruza na otpornost prema suši (CROSBI ID 633780)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Brkić, Ivan ; Jambrović, Antun ; Zdunić, Zvonimir ; Brkić, Josip ; Brkić, Andrija Maize hybrid testing for drought tolerance / Testiranje hibrida kukuruza na otpornost prema suši // Zbornik sažetaka 43. Hrvatski i 3. Međunarodni Simpozij Agronoma / Pospišil Milan (ur.). - Zagreb: University of Zagreb Faculty of Agriculture Zagreb, 2008. 80-81 (ISBN: 978-953-6135-68-4). / Pospišil, Milan (ur.). Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008. str. 80-81

Podaci o odgovornosti

Brkić, Ivan ; Jambrović, Antun ; Zdunić, Zvonimir ; Brkić, Josip ; Brkić, Andrija

hrvatski

Testiranje hibrida kukuruza na otpornost prema suši

Praktično oplemenjivanje kukuruza prije svega podrazumijeva stvaranje komercijalnih hibrida kukuruza koji po najvažnijim agronomskim svojstvima nadmašuju proširene standarde. Glavna zadaća oplemenjivača je da putem kombinacijskog oplemenjivanja na fenotipskoj razini empirijski detektira linije dobre opće i specifične kombinacijske sposobnosti. Na taj način se u oplemenjivačkim programima Poljoprivrednog instituta Osijek svake godine formira 2500-3000 hibridnih kombinacija, koje se ispituju u mikropokusima na lokalitetu Osijek. Na temelju tih rezultata odabiru se hibridi koji se u narednoj godini testiraju na više lokaliteta (Osijek, Karanac, Feričanci, Botinec). Tako je 2007. godine u mikropokusima od FAO grupe 300-600 testirano 90 hibrida. Utjecaj suše na prinos kukuruza analiziran je pomoću indeksa suše (AI), u odnosu na standarde koji se koriste u Sortnoj komisiji Hrvatske, te u odnosu na neke najnovije hibride koji se prvi puta pojavljuju na hrvatskom tržištu. Prosječni prinosi su se na lokalitetu Osijek i Feričanci kretali u rasponu od 10-12 t/ha, dok su u Botincu neki hibridi imali prinos i preko 14 t/ha zrna sa 14% vode. Najveće prosječne prinose na svim lokalitetima dali su hibridi grupe FAO 300-400, dok su hibridi FAO grupe 500 bili nešto slabiji. Najniži prinosi postignuti su sa najkasnijim hibridima (FAO 600). Značajno veći prinos, u odnosu na najbolji standard, postignut je kod 4 hibrida u FAO grupi 300-400 i kod 2 hibrida u FAO grupi 500-600. Kod ovih hibrida u odnosu na 2006. godinu prosječni prinos FAO grupe 300-400 umanjen je za 20%, a FAO grupe 500-600 za 35%. Vlažnost zrna kod berbe, ovisno o dužini vegetacije hibrida, kretala se u rasponu od 15-24%. Smanjeni prinosi i neuobičajeno niska vlažnost zrna ukazuju na vrlo sušnu godinu, što potvrđuje i izrazito visok indeks suše (AI>7).

prinos; hibrid; linija; oplemenjivanje; suša

nije evidentirano

engleski

Maize hybrid testing for drought tolerance

Praktično oplemenjivanje kukuruza prije svega podrazumijeva stvaranje komercijalnih hibrida kukuruza koji po najvažnijim agronomskim svojstvima nadmašuju proširene standarde. Glavna zadaća oplemenjivača je da putem kombinacijskog oplemenjivanja na fenotipskoj razini empirijski detektira linije dobre opće i specifične kombinacijske sposobnosti. Na taj način se u oplemenjivačkim programima Poljoprivrednog instituta Osijek svake godine formira 2500-3000 hibridnih kombinacija, koje se ispituju u mikropokusima na lokalitetu Osijek. Na temelju tih rezultata odabiru se hibridi koji se u narednoj godini testiraju na više lokaliteta (Osijek, Karanac, Feričanci, Botinec). Tako je 2007. godine u mikropokusima od FAO grupe 300-600 testirano 90 hibrida. Utjecaj suše na prinos kukuruza analiziran je pomoću indeksa suše (AI), u odnosu na standarde koji se koriste u Sortnoj komisiji Hrvatske, te u odnosu na neke najnovije hibride koji se prvi puta pojavljuju na hrvatskom tržištu. Prosječni prinosi su se na lokalitetu Osijek i Feričanci kretali u rasponu od 10-12 t/ha, dok su u Botincu neki hibridi imali prinos i preko 14 t/ha zrna sa 14% vode. Najveće prosječne prinose na svim lokalitetima dali su hibridi grupe FAO 300-400, dok su hibridi FAO grupe 500 bili nešto slabiji. Najniži prinosi postignuti su sa najkasnijim hibridima (FAO 600). Značajno veći prinos, u odnosu na najbolji standard, postignut je kod 4 hibrida u FAO grupi 300-400 i kod 2 hibrida u FAO grupi 500-600. Kod ovih hibrida u odnosu na 2006. godinu prosječni prinos FAO grupe 300-400 umanjen je za 20%, a FAO grupe 500-600 za 35%. Vlažnost zrna kod berbe, ovisno o dužini vegetacije hibrida, kretala se u rasponu od 15-24%. Smanjeni prinosi i neuobičajeno niska vlažnost zrna ukazuju na vrlo sušnu godinu, što potvrđuje i izrazito visok indeks suše (AI>7).

yield; hybrid; line; breeding; drought

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

80-81.

2008.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka 43. Hrvatski i 3. Međunarodni Simpozij Agronoma / Pospišil Milan (ur.). - Zagreb: University of Zagreb Faculty of Agriculture Zagreb, 2008. 80-81 (ISBN: 978-953-6135-68-4).

Pospišil, Milan

Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

978-953-6135-68-4

Podaci o skupu

43.HRVATSKI I 3. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ AGRONOMA

predavanje

18.02.2008-21.02.2008

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)