hrvatski

"Za potpuno podruštvljavanje": umjetnička transformacija postindustrijskog (g)rada

Ovo izlaganje inicirano je promišljanjem jedne umjetničke akcije izvedene u okviru Festivala Željezara Sisak - Zajednički (g)rad u ljeto 2015. godine. Vođeno je festivalskim geslom tematiziranja grada kao „živog mjesta kulturne razmjene i proizvodnje“. Propitujući estetsku dimenziju devastiranog industrijskog nasljeđa, osvrćem se istovremeno na ideju transformacije industrijske proizvodnje, sada kao kulturne proizvodnje, te u izlaganju problematiziram mnemonijsku umjetničku akciju koja spaja etnografsku kritičku refleksiju i umjetnički aktivizam. Mnemonijsko definiram kao vrstu rada na prizivanju sjećanja i njegovom društvenom aktiviranju – odnosno oblikovanje referentog okvira za razumijevanje „sadašnjosti prošlosti“ (usp. Crtalić 2011, 2015). Projekt „Abeceda Željezare“ autorskog dvojca Rene Rädle i Vladana Jeremića odvijala se kao prostorno-specifično izvedena akcija. Oblikovana etnografskim metodama i izvedena u želji za integracijom umjetnika i zajednice kroz pokušaj evokacije zajedničkog stvaralačkog nasljeđa Željezare Sisak i umjetničke kolonije Sisak, navedena akcija ukazuje na „krah modernističkog projekta društva“ pokušavajući prisjetiti zajednicu na važnost povjerenja u znanost, ulogu političke ekonomije i značaj metafizike solidarnosti (usp. Holmes 2000: 161). Projekt se tumači kao evokativna umjetnička vježba prisjećanja na grad Sisak kao centar industrijske proizvodnje. Mnemonijska umjetnička vježba, koja oživljava industrijsku prošlost (g)rada i istovremeno poziva na transformaciju post-industrijske zajednice kroz vrijednosti izražene socijalističkom industrijskom modernizacijom. Kombinirajući uvide postindustrijske antropologije koja se bavi ruiniranim industrijskim krajolicima, urbanim ruševinama, ali i kolapsom urbane zajednice te poetiku etnografske eksperimentacije koja je uslijedila po „etnografskom obratu“ u suvremenim umjetničkim praksama, rad želi ukazati na nove modele umjetničke prakse u transformaciji postindustrijskog (g)rada. Takvu umjetničku praksu vodi ideja „reprezentacije delegiranjem“ i „dijaloška estetika“ temeljena na kooptiranju kritičkih, kolaborativnih i angažiranih principa etnografskog istraživanja u dizajn i izvedbu umjetničkog projekta.

postindustrijska antropologija; etnografski obrat; suvremena umjetnost; Sisak

nije evidentirano