Naslov
Srednjovjekovni Ivanić - razvoj i prostorna organizacija naselja
(Medieval Ivanić - Its Development and Spatial Organization)

Autori
Cepetić Rogić, Maja

Izvornik
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1330-7134) 33 (2015); 21-48

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Slavonija ; razvijeni srednji vijek ; Zagrebačka biskupija ; Ivanić ; urbana topografija
(Slavonia ; High Middle Ages ; Diocese of Zagreb ; Ivanić ; urban topography)

Sažetak
Srednjovjekovno naselje Ivanić, prvi puta spomenuto 1246., bilo je središte istoimenog posjeda zagrebačkog biskupa kojeg kao dio posjeda Dubrava dobiva od kralja Ladislava I. osnivanjem biskupije u zadnjem desetljeću 12. stoljeća. Na temelju povijesnih izvora, očuvanih spomenika graditeljske baštine i terenskog istraživanja autorica pokušava utvrditi povijesne uvjete koji su pridonosili razvoju srednjovjekovnog Ivanića, s naglaskom na period 13. i 14. stoljeća. Zahvaljujući dobrom prostornom položaju na velikoj cesti koja povezuje Zagreb i Čazmu, naselje se u drugoj polovini 13. stoljeća razvija u slobodno (biskupsko) trgovište. Izraženiji centralitet, u lokalnom smislu, produkt je niza funkcija (upravno- administrativna, vjerska, prometna, trgovačka, sudska) koje je imalo srednjovjekovno naselje, a koje su značajno utjecale na njegov razvoj. Biskupski kastrum bio je nositelj upravno- administrativne funkcije (središte posjeda, županata), odnosno obrambene ako se za to ukaže potreba kao što je to bio slučaj tijekom bune predijalaca tridesetih godina 13. stoljeća. Jedna od važnijih gospodarskih funkcija svakako je bila trgovina čemu je pogodovao dobar prometni položaj naselja. Vjerske funkcije naselja tijekom 13. i 14. stoljeća ogledaju se u postojanju samostana i samostanske crkve sv. Marije, koja ujedno ima i funkciju župne crkve. Srednjovjekovno naselje razvijalo se uz veliku cestu uz čiju se istočnu stranu smiješta biskupski kastrum, odnosno pretpostavljena kapela/crkva sv. Ivana Krstitelja, dajući tako naslutiti formu longitudinalnog tipa naselja razvijenog uz glavnu prometnicu. Križanje dviju lokalno važnih prometnica, glavne ulice i cestovnog pravca koji dolazi s jugozapada, formiralo je ljevkasti trg kao centralni dio naselja, ujedno pogodan za trgovinu. Na njegovoj jugozapadnoj strani nalazila se župna i samostanska crkva sv. Marije, građena za vrijeme biskupa Stjepana II., kojom naselje dobiva još jednu srednjovjekovnu prostornu odrednicu. Njen smještaj na rubnom dijelu naselja uobičajen je kod naselja na području današnje sjeverozapadne Hrvatske tijekom razvijenog srednjeg vijeka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA