hrvatski

Porez na financijske transakcije

Globalna financijska kriza primorala je brojne zemlje na mobiliziranje značajnih iznosa javnih sredstava za sanaciju i spašavanje financijskih institucija. U tom kontekstu, posljednjih godina u EU je pokrenuta javna rasprava o potrebi za uspostavljanjem optimalnog regulatornog okvira i mehanizama osiguranja stabilnosti koje je potrebno poduzeti. Jedno od područja koje zahtijeva reformske poteze svakako je oporezivanje financijskog sektora, posebno s obzirom na ulogu koju su financijske institucije odigrale u izbijanju krize, isplate visokih državnih potpora kao i blažeg fiskalnog tretmana financijske industrije. Oporezivanje financijskih transakcija ima za cilj obeshrabriti riskantno ponašanje u financijskom sektoru i osigurati da financijska industrija u većoj mjeri preuzme odgovornost i trošak aktualne financijske krize. Trgovanje vrijednosnim papirima, prema prijedlogu Europske komisije iz 2011. godine, oporezovalo bi se po vrlo niskoj stopi u cilju obeshrabrivanja kratkoročnih, visoko špekulativnih transakcija koje uzrokuju sistemski rizik u financijskim sustavima. S obzirom na različite implementirane modalitete FTT-a u zemljama EU, novi porez na supranacionalnoj razini predstavljao bi usklađeniji pristup oporezivanju financijskog sektora EU. Cilj rada je istražiti determinante razvoja FTT-a i mogućnosti primjene na području EU.

financijske institucije, financijske transakcije, financijska kriza, porez na financijske transakcije, EU

Ovaj rad rezultat je projekta „Tax Policy and Fiscal Consolidation in Croatia“ (IP-2013-11-8174) kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost te projekta Sveučilišta u Rijeci “Porezni sustavi ekonomsko-socijalni odnosi hrvatskog društva” (No. 13.02.1.2.02.). CIP 000929857