Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 807406

Fiziološki odgovor kultivara soje na abiotski stres


Špoljarević, Marija
Fiziološki odgovor kultivara soje na abiotski stres 2016., doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek


Naslov
Fiziološki odgovor kultivara soje na abiotski stres
(The physiological response of soybean cultivars to abiotic stress)

Autori
Špoljarević, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredni fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
15.03

Godina
2016

Stranica
194

Mentor
Teklić, Tihana

Neposredni voditelj
Andrić, Luka

Ključne riječi
Soja ; sortna specifičnost ; abiotski stres ; osmotski stres ; sušni stres ; solni stres ; temperaturni stres.
(Soybean ; varietal specificity ; abiotic stress ; osmotic stress ; drought stress ; salt stress ; temperature stress)

Sažetak
Tolerantnost na stres je značajan preduvjet za uspješnu proizvodnju soje u sve zahtjevnijim agroekološkim uvjetima, a među različitim vrstama abiotskog stresa ističu se sušni, temperaturni i solni stres. Cilj ove disertacije je bio istražiti neke od fizioloških mehanizama reakcije soje na navedene vrste stresa. Istraživanja su provedena sa šest kultivara soje u fazi klijanja te dva kultivara u fazi cvatnje. U prvom pokusu je sjeme soje naklijavano u papirnim ručnicima natopljenim vodom ili otopinom koja je imala određeni osmotski potencijal. Primijenjene su po dvije razine sušnog (otopina PEG 5% i 10%), solnog (otopina NaCl 50 i 100 mM) i temperaturnog stresa (10°C i 30°C, voda) te kontrola (20°C, voda) tijekom 7 dana. Osim % klijavosti, mase klijanca i hipokotila, analiziran je sadržaj vodikovog peroksida, prolina, fenola, intenzitet lipidne peroksidacije te ukupna i specifična aktivnost enzima askorbat-peroksidaze, katalaze, gvajakol-peroksidaze i glutation-reduktaze u hipokotilu. Najjači stresni učinak imali su viša razina sušnog stresa (PEG 10%) te niska temperatura (10°C). Visoka temperatura je djelovala povoljno na razvoj klijanaca, a blagi sušni stres (PEG 5%) je imao „priming“ efekt i povećao klijavost. Odabrana dva kultivara su u drugom eksperimentu uzgojena u posudama s tlom na otvorenom do faze cvatnje (R2), nakon čega su izložene različitoj temperaturi (30°C, 10°C i 20°C kao kontrola) tijekom tri dana u klima komori. U najrazvijenijoj troliski su analizirani sadržaji fotosintetskih pigmenata i pokazatelji učinkovitosti fotosinteze, te svi prethodno navedeni pokazatelji reakcije biljke na stres. Vrlo značajan utjecaj tretmana u obje razvojne faze soje, potvrđuje da su primijenjeni tretmani izazvali oksidacijski stres i obrambene reakcije soje na molekularnoj razini. U cjelini, ukupne aktivnosti ispitivanih enzima su bile veće u klijanju na 10°C, a u cvatnji na 30°C, što sugerira različitost stresnog efekta ambijentalne temperature ovisno o fazi razvoja soje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
079-0790494-0559 - Fiziološki mehanizmi otpornosti biljaka na abiotski stres (Tihana Teklić, )

Ustanove
Poljoprivredni institut Osijek,
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Autor s matičnim brojem:
Marija Špoljarević, (352773)