hrvatski

"Zagrebačke" postrojbe austrougarske vojske u Prvom svjetskom ratu – statistički pregled uzorka poginulih na temelju vojnih matičnih knjiga umrlih

Autorice u ovom radu daju statistički pregled uzorka poginulih vojnika austrougarske vojske u Prvom svjetskom ratu s područja grada Zagreba i okolice - 53. pješačke pukovnije (p.p.) kao dijela zajedničke carske i kraljevske vojske te 25. domobranske pješačke pukovnije (d.p.p.) kao dijela Kraljevskog ugarskog domobranstva. Pregled je izrađen na broju stradalih za koje postoje podaci u Matičnim knjigama umrlih vojnih osoba (MK) koje se čuvaju u Zbirci matičnih knjiga te Zbirci mikrofilmova u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu. MK poginulih vojnika 1914-1918. nastale su u okviru Vojnog dušobrižništva pri Zapovjedništvu 13. zbora u Zagrebu. Rezultate istraživanja i statističke obrade autorice su prikazale kroz nekoliko kategorija (postrojba, čin, dob, zavičajnost, zanimanje, bračno stanje, mjesto stradanja, uzrok smrti), a oni su pokazali da je većina vojnika promatranog uzorka poginula ili umrla u 1915. godini na bojištima u Srbiji, Galiciji te u bitkama na Soči i to kao obični pješaci u doknadnim satnijama za kojima slijede niži dočasnički činovi. Prema mjestu rođenja, najveći je broj stradalih dolazio iz Zagrebačke i Varaždinske županije, no iz samog grada Zagreba, u 53. p.p. bilo je tek 2, 9% upisanih žrtava, a u 25. domobranskoj tek 3, 6%. Stradali vojnici bili su u 97-98% rimokatolici u dvadesetim godinama života. Bračni status poginulih različit je ovisno o promatranoj postrojbi – u 53.p.p. bilo je više neoženjenih, dok je u 25. d. p.p. bilo više oženjenih vojnika. Većina stradalih obiju pukovnija bavila se zemljoradnjom, dok su manjinu činili obrtnici raznih struka. Živote su većinom izgubili na sâmom ratištu i tijekom oporavka od posljedica ranjavanja, za čim slijede zarazne i druge bolesti.

Prvi svjetski rat; Zagreb; vojnici; ratni gubici; 53. pješačka pukovnija; 25.domobranska pješačka pukovnija; matične knjige umrlih

nije evidentirano