hrvatski

Časoslov Blažene Djevice Marije (Horae Beatae Mariae Virginis) iz Znanstvene knjižnice u Zadru

Iluminirani časoslov posvećen Blaženoj Djevici Mariji danas se nalazi u Znanstvenoj knjižnici u Zadru. Iako nema podataka o njegovom izvornom podrijetlu, zna se da je pripadao fondu nekadašnje knjižnice Paravia koji je naslijedila današnja Znanstvena knjižnica. Časoslov je uvezan u korice od furnira presvučene crnom kožom. Sastoji se od 156 folija. Tekst je pisan u jednom stupcu na folijama pergamene dimenzija 8 x 11, 4 cm. Jezik kojim je pisan je latinski, a pismo knjiška gotica italskog tipa. U dominantnom, crno pisanom tekstu rubrike su istaknute crvenom bojom. Tekst počinje kalendarom koji nije potpun (samo za siječanj, veljaču, studeni i prosinac). Kodeks sadrži oficij Blažene Djevice Marije, časoslove u čast Djevice Marije, časoslove u čast Duha Svetoga, Svetog Križa, dio oficija za mrtve, sedam pokorničkih psalama i različite molitve privatnog karaktera. Rukopis ima inicijalne i marginalne ukrase, a nema slobodne ilustracije koje zauzimaju čitavu stranicu bez teksta. Posjeduje tri vrste iluminiranih inicijala: litterae historiate, litterae dominicalis i litterae ferialis. Od toga broji šest littera historiata koje imaju figuralne prikaze unutar inicijala s temama: Bogorodica s Djetetom, lik svetice, poprsje kralja Davida, simbol Križa, Duha Svetoga i lubanje s krunom na glavi. Teme prate prethodno navedene oficije u tekstu. Svaka ukrašena littera historiata nalazi se unutar teksta koji obrubljuje široki okvir unutar kojega je izvedena dekorativna bordura strukture tipa rinceaux čiji je osnovni element bršljan obogaćen uplivom cvjetnih motiva. Litterae dominicales nemaju figuralne motive nego su riješene u vidu stiliziranih florealnih oblika i elemenata unutar kojih dominiraju žarko plava, crvena, zelena i žuta boja. Florealno stiliziran inicijal s dvije strane, uokviruje biljna vitica u obliku slova „L“ sačinjena najčešće od raznobojnog plavog i crvenog cvijeća, listića te zlatno-crnih „plodova“, odnosno motiva zrakastog sunčevog diska. Litterae ferialis su riješene na dva načina: u vidu crveno-plave ili zlatno-plave kombinacije. Ukoliko je slovo plavo, dekoracija i gusti grafički ornament je suprotne, npr. crvene boje i obrnuto, ponekad sa sitnim uplivima i pozlaćenih detalja. Svaki od njih prati littera arabescata sa sitnim, vijugavim grafičkim ornamentom koji se spušta iz litterae ferialis niz tekst, svojim viticama prelazi i u marginalni prostor te najčešće uokviruje dvije strane teksta gotovo do polovine stranice. Littera dominicales u časoslovu ima samo četiri (folije: 15v, 28r, 31r i 38v). Najčešće se na jednoj stranici nalazi littera dominicalis i littera ferialis. Litterae arabescatae, koje se spuštaju iz ornamentalne podloge litterae ferialis, sastoje se od tri spiralne vitice na kojima se kao na ogrlici nižu motivi ptičica, cvijeća i neobičnih kućica s vitičastim ukrasima nalik pagodama, između kojih se izmjenjuju i još sitniji drugi motivi poput križića, cvjetića i kuglica. Osim istaknute litterae ferialis, u tekstu su istaknuta i druga slova na sličan, grafički, samo umanjen način, također u dvobojnoj crveno-plavoj maniri, poput umanjenih littera ferialis. Marginalna dekorativna bordura koja se nalazi na stranicama s iluminiranim litterama historiatama, pokazuje odlike sporadičkih manirističkih upliva u tek uspostavljenu renesansnu klasičnu finoću i volumen nasuprot dotadašnjih bujnih kasnogotičkih drolerija. Tako se na foliju 59v, unutar marginalne dekoracije, pojavljuje i glava maskerona. Kad je riječ o inicijalnim prikazima unutar littera historiata, određene pojedinosti kao što su rješavanje volumena pojačanim crnim obrisnim crtežom, impostacija tijela i slično, pokazuju kompatibilnost s nekim istovremenim primjerima sačuvane iluminacije u Hrvatskoj. Tu u prvom redu stoje primjeri iluminiranih rukopisa iz riznice katedrale u Splitu. Prikaz kralja Davida unutar inicijala „B“ u Psalteriumu Romanumu iz 15.stoljeća (ms. 633, f. 5, riznica katedrale, Split). U usporedbi sa zadarskim renesansnim iluminacijama, uočava se da su figuralne iluminacije, litterae historiate, časoslova stilski najbliže Misalu opata Deodata Veniera. U članku Manoscritti miniati di area veneta e padana nelle biblioteche della Croazia: alcuni esempi dal XIII. Al XVI. secolo autorica F. Toniolo marginalnu dekoraciju Časoslova dovodi u vezu s onom kakvu koristi mletački iluminator Benedetto Bordenon kojemu kodeks pripisuje i Susy Marcon. F. Toniolo ipak ističe kako nije sigurna da se radi o ruci toga majstora te navodi kako bi se prije moglo raditi o djelu nekog majstora iz njegove radionice. Tako Časoslov uspoređuje s radom nepoznatog majstora koji je dobio naziv prema Zbirci pjesama dvorskog pjesnika Antonia Grifa u kojoj je oslikao neke stranice, Drugi majstor Grifove pjesmarice (Secondo Maestro del Canzoniere Grifo). Usporedbu donosi s folijem 233 Zbirke Grifo na kome je oslikana scena s prikazom Trijumfa Anterosa i Venere Genetrice uokolo kojih se prostire marginalna dekoracija slična onoj na zadarskom Časoslovu. F. Toniolo uviđa sličnost u modeliranju vijenaca s vazama, listovima i maskeronima te u tiplogiji lica, osobito naglašavajući sličnost bradatog Davida iz zadarskog Časoslova s Jupiterom iz navedenog prikaza. Iluminator zadarskog Časoslova zasigurno se kretao ili djelovao u krugu umjetnika s čijim radovima autorica uspoređuje iluminacije, što je promatraču vidljivo već na prvi pogled. Primjerice, marginalna dekoracija tipična je mletačka, kakva se javlja i na Klovićevim i na djelima Girolama da Cremone, Benedetta Bordona te drugih koji rade u tom krugu. Međutim, usporedimo li samo figuralne iluminacije može se uočiti i niz razlika. Iako je hipotetsko određenje kruga vrlo vjerojatno, pitanje majstora mi se čini i dalje vrlo upitnim. Kako o rukopisu nema podataka, a radi se o lako prenosivom mediju, teško je reći je li nastao na našim prostorima ili ga je u Zadar netko donio. Na temelju stilske i komparativne analize provedene u radu može se postaviti hipoteza o provenijenciji ovog Časoslova u ferrarskim ili čak lombardskim sitnoslikarskim krugovima s pretpostavkom da radionica o kojoj je riječ iskazuje snažan utjecaj venecijanske škole, ili pak neki od njezinih iluminatora održava veze s lagunama.

ferrarski iluminirani rukopisi ; venecijanski iluminirani rukopisi ; časoslov ; renesansa ; Zadar

nije evidentirano