hrvatski

Promjena volumena pora utiskivanjem fluida u zatvoreni tip ležišta

Procjena utiskivanja CO2 u akvifer s ciljem njegovoga skladištenja započinje procjenama volumena koji se može utisnuti. U ovom radu u obzir su uz povećanje volumena pora i povećanja gustoća CO2 uzeti i kombresibilnost vode. Gustoća stijena procijenjena je iz karotažnih dijagrama kako bi se izračunalo petrostatski tlak. Kao razlika petrostatskoga i hidrostatskoga tlaka računat je efektivni tlak potreban za računanje kompresibilnosti pora. Kompresibilnost pora, cp, računata je prema općoj jednadžbi za kompresibilnost stijene preko korelacije temeljene na funkciji koja je u općem obliku funkcija potencije (y=〖ax〗^(- b)). Za računanje promjene volumena pora potrebno je poznavati Z faktor tj. gustoću CO2 pri 97°C (srednja temperatura u odabranom akviferu), koji su dobiveni iz Span i Wagnerove JS. Na temelju svega opisanog, izračunata je tablica promjena volumena pora i volumena CO2 koji se može utisnuti. Dobiveni rezultati uspoređeni su s kapacitetom iz projekta EU GeoCapacity (2009). Pri početnom tlaku dobiven je manji kapacitet u odnosu na kapacitet dobiven projektom EU GeoCapacity (2009). Povećanjem tlaka u ležištu za 50 bara dobiva se 25% veći kapacitet za utiskivanje od kapaciteta dobivenoga projektom EU GeoCapacity (2009). Numeričko rješenje tlaka kojim se postiže isti rezultat kao u procjeni EU Geocpacity iznosi 1.947 bar što bi predstavljalo neznatno opterećenje na krovinske naslage. Zaključeno je kako gustoća stijene unutar akvifera ne varira bitno, stoga se za proračune promjena volumena pora može pogodno koristiti srednju mjerenu gustoću. Gradijenti tlakova i promjene tlakova čine razliku u proračunu kapaciteta uskladištenja CO2

akvifer; volumen pora; komresibilnost; utiskivanje CO2

nije evidentirano