hrvatski

Šume kao izvor prehrane. Uzgoj i trgovina kestenom u Požeštini u 16. i 17. stoljeću

Za vrijeme osmanske vladavine u Požeštini, odnosno od 1537. do 1691. godine, šumska područja uokolo naselja u južnom dijelu Požeštine, zatim šume između gora Psunj i Papuk u blizini naselja Orljavac i Vranić te šume u blizini Velike obilovale su kestenom. Osmanski gospodari spomenutih područja posjedovali su brojne kestenike, a neki osmanski vlastodršci, poput požeškog moćnika Hadži Mehmed-age, vjerojatno su izvozili kesten u susjedne pokrajine Osmanskog Carstva. Pored toga, plod kestena pripremao se na razne načine u osmanskoj kuhinji, npr. u tadašnjem slastičarstvu, koje je bilo vrlo razvijeno u osmanskoj Požegi. U radu se pokušava potvrditi i obrazložiti gore navedene tvrdnje analizom objavljenih osmanskih detaljnih poreznih popisa (mufassal tapu tahrir defterleri) za Požeški sandžak iz 1540, 1545, 1561. i 1579. godine, habsburških komorskih popisa iz 1698. i 1702. godine i drugih izvora, kao i relevantne literature o osmanskom razdoblju u povijesti Slavonije, o sastavu šumskog fonda Požeštine, o osmanskom kulinarstvu itd.

Slavonija ; Požeština ; šume ; rani novi vijek ; Osmansko Carstvo ; povijest okoliša ; uzgoj i trgovina kestenom

nije evidentirano