hrvatski

Dosadašnja iskustva u primjeni bespilotnih letjelica u voćarstvu

Agronomski fakultet u Zagrebu (Zavod za mehanizaciju) i Šolski Center Šentjur (Slovenija) su prošle 2015. godine pokrenuli pokusna snimanja Fakultetskog pokušališta vinograda „Jazbina“ (28 ha), nasada jabuka „Mirosan“ (13 ha) i vinograda „Zlati Grič“ (137 ha). Za prikupljanje podataka (snimanje) korišten je bespilotni sustav senseFly eBee Ag, a samo snimanje je obavljeno u nekoliko navrata tijekom vegetacije. Bitna komponenta eBee Ag bespilotnog sustava je kamera koja bilježi fotografije u infra crvenom dijelu spektra i omogućuje računanje vegetacijskih indeksa. Kamere korištene u ovom istraživanju su Canon S110 NIR (12 MP) i Sony WX (18, 2 MP) koja snima fotografije u vidljivom dijelu spektra (Red-Green-Blue, RGB). Navedene komponente bespilotnog sustava omogućuju izradu DOF-a rezolucije koja se spušta do 2 cm po pikselu, točnosti do 4 cm. Bespilotni sustav eBee Ag se pokazao jednostavan za rukovanje, pouzdan i pogodan za primjenu u voćarstvu. Korišteni sustav je kompatibilan s navigacijskim sustavom traktora, čime se ostvaruje preduvjet za lociranje potencijalnih žarišta bolesti i štetnika, odnosno ekonomično i učinkovito lokalizirano tretiranje pesticida (samo na mjestima gdje se pojavila bolest, štetnici ili izražena prisutnost korova). Za preciznu, produktivnu i ekonomičnu voćarsku proizvodnju danas je neizostavna primjena „Globalnog navigacijskog satelitskog sustava“ (GNSS). Primjenom nove generacije bespilotnih sustava UAS-a (Unmanned Aerial System) omogućeno je nadziranje voćnjaka s naglaskom na veće površine. Bespilotni sustav prikuplja prostorne podatke s terena koji su ubrzo nakon njihova prikupljanja dostupni za obradu i analizu. Prostorni podaci, poput prostorne razdiobe bujnosti vegetacije određuje se pomoću indeksa vegetacije. U suvremenoj voćarskoj proizvodnji na većim proizvodnim površinama već se koriste traktori s GNSS sustavom montiranim na kabinu traktora, gdje rukovatelj (traktorista) u kabini, putem kontrolnog monitora, ima trenutni nadzor i praćenje navigacije. Lako se može odrediti oblik parcele, morfologija terena, promjena bujnosti krošnje kod pojedinih sorti, procjena uroda, područja u nasadu na kojima se zadržava voda i dr. Primjenom bespilotnog sustava praćenje nasada je puno jednostavnije, fleksibilnije, vremenski i ekonomski isplativije te prihvatljivije za očuvanje nasada i okoliša, u odnosu na metode praćenja nasada iz traktora. Pravovremena detekcija pojave bolesti i štetnika te praćenje vegetacije cjelokupnog nasada moguće je jedino redovitim nadzorom. Bespilotnim sustavom moguće je na temelju prostornih podataka prikupljenih u obliku fotografija, između ostalog, izraditi digitalni model terena (DTM) i digitalni ortofoto (DOF) koji pružaju jedinstvene mogućnosti upravljanja i pregleda voćnjaka.

nasad jabuke; GNSS; bespilotni sustav (UAS); vegetacijski indeks; zaštita nasada

nije evidentirano