hrvatski

Žuta čaplja Ardeola ralloides

Uzroci ugroženosti. Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2.) te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom (DT 7.3.) nestaju staništa žute čaplje. Paljenjem tršćaka (DT 7.3.) te uklanjanjem guste obalne vegetacije smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem voda (DT 9.3.) smanjuje se kvaliteta staništa te povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Potrebne mjere očuvanja. Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije žute čaplje u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdećih populacija kolonijalnih vrsta čaplji i žličarke u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za četiri važna područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija žute čaplje cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu mjera aktivne zaštite ove vrste, kao što su osiguravanje dovoljne razine vode u kolonijama (CA 2.3.), sprečavanje paljenja trske (CA 2.1.), sprečavanje krivolova (CA 4.2., 4.3., 5.4.), uznemiravanja (CA 5.4.) i dr. Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta žute čaplje potrebno je poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.) te očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.) u Hrvatskoj.

Žuta čaplja, Ardeola ralloides, ugroženost, zaštita

nije evidentirano