hrvatski

Velika bijela čaplja Casmerodius albus

Uzroci ugroženosti. Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2.) te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom (DT 7.3.) velike bijele čaplje gube svoja staništa. Paljenjem tršćaka (DT 7.3.) smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem voda (DT 9.3.) također se smanjuje kvaliteta staništa, ali i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Potrebne mjere očuvanja. Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost, brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije velike bijele čaplje u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdećih populacija kolonijalnih vrsta čaplji i žličarke u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za pet važnih područja za ptice Ekološke mreže RH u kojima je gnijezdeća populacija velike bijele čaplje cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno defiirati te osigurati provedbu mjera aktivne zaštite ove vrste, kao što su osiguravanje dovoljne razine vode u kolonijama (CA 2.3.), sprečavanje paljenja trske (CA 2.1.), sprečavanje krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.), uznemiravanja (CA 5.4.) i dr. Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta velike bijele čaplje, potrebno je poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.) te očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.) u Hrvatskoj.

Velika bijela čaplja, Egretta alba, ugroženost, zaštita

nije evidentirano