Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 804125

TEORIJA PRAVEDNOSTI U POLITIČKOM LIBERALIZMU JOHNA RAWLSA Dimenzija socio-ekonomske nejednakosti u liberalno-demokratskom društvu


Brčić Kuljiš, Marita
TEORIJA PRAVEDNOSTI U POLITIČKOM LIBERALIZMU JOHNA RAWLSA Dimenzija socio-ekonomske nejednakosti u liberalno-demokratskom društvu 2012., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
TEORIJA PRAVEDNOSTI U POLITIČKOM LIBERALIZMU JOHNA RAWLSA Dimenzija socio-ekonomske nejednakosti u liberalno-demokratskom društvu
(THEORY OF JUSTICE IN JOHN RAWLS'S POLITICAL LIBERALISM Dimension of socio-economic inequality in a liberal-democratic society)

Autori
Brčić Kuljiš, Marita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22. ožujka

Godina
2012

Stranica
210

Mentor
Barišić, Pavo

Ključne riječi
Demokacija; liberalizam; liberalno-demokratsko društvo; John Rawls; politički liberalizam; pravednost; pravičnost; pravednost kao pravičnost
(Justice; Democracy; Lliberalism; Liberal-democratic society; John Rawls; Political Liberalism)

Sažetak
Politička koncepcija pravednosti, justice as fairness (pravednost kao pravičnost), poznata još i kao forma političkog liberalizma, američkog filozofa Johna Rawlsa, prepoznata je kao najprimjerenija koncepcija pravednosti za liberalno-demokratsko društvo obilježeno kulturnim pluralizmom. Riječ je o konstruiranoj koncepciji pravednosti koja se odnosi na temeljnu društvenu strukturu. Ta se koncepcija pravednosti zasniva na fundamentalnim i intuitivnim idejama društva kao pravičnog sustava kooperacije koja se oslanja na postojeću liberalno-demokratsku tradiciju. Rawls stoga s pravom kaže kako nije donio ništa novo u političku filozofiju, već je postojeće ideje predstavio na drugačiji način. Podizanjem klasičnih ugovornih teorija na viši stupanj apstrakcije, Rawls uvodi specifičan izvorni položaj i veo neznanja koji osigurava uklanjanje svih razlika koje su s moralnog stajališta proizvoljne. U takvom izvornom položaju, stranke, u ime građana, odabiru načela pravednosti. Izabrana načela pravednosti, načelo jednakih osnovnih (političkih) sloboda, načelo jednake pravične mogućnosti i načelo razlike, čine sadržaj političke koncepcije pravednosti kao pravičnosti. Tako shvaćena politička koncepcija služi kao modul za razrješenje sukoba koji proizlaze iz nepomirljivih obuhvatnih religijskih, moralnih i filozofskih doktrina. Prema Rawlsu upravo je kulturni pluralizam glavni uzročnik nepravednosti i nestabilnosti u liberalno- demokratskom društvu. Sukobe koji su rezultat razlika u socio-ekonomskom statusu, Rawls u političkom liberalizmu ne razmatra, smatrajući da će oni, posljedično, nakon osiguravanja jednakih političkih prava i sloboda, sami po sebi biti riješeni. Suvremeno liberalno-demokratsko društvo, unatoč osiguranim jednakim političkim pravima i slobodama, svakodnevno se suočava sa sve izraženijim nejednakostima u socio-ekonomskom statusu svojih jednako-pravnih građana. Ta nejednakost, osim što je u svom temelju nepravedna, ona također izaziva strukturalne potrese i prijeti stabilnosti poretka. Ovaj rad stoga propituje mogućnosti ostvarenja pravednosti i stabilnosti te uvjeta ljudskog samopoštovanja kao primarnog dobra, ukoliko se socio-ekonomske nejednakosti ne prihvate kao glavne osporavatelje svih liberalno- demokratskih ideala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Sveučilište u Splitu

Autor s matičnim brojem:
Marita Brčić Kuljiš, (288535)