hrvatski

Pismo pape Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu u tiskanim izdanjima i historiografiji

O povlastici glagoljanja koju je papa Inocent IV. dao osobno senjskom biskupu Filipu u pismu od 29. ožujka 1248. često su pisali historičari, filolozi i drugi znanstvenici koji su u svojim djelima raspravljali o fenomenu glagoljice, glagoljskoj baštini i sličnim temama. Zbog svojega je nacionalnoga značenja prijepis latinskog teksta pisma pape Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu, onako kako je zabilježeno u vatikanskim registrima (Archivio Segreto Vaticano, Reg. Vat, n. 21, f. 522rv), redovito naveden u relevantnim zbirkama izvora za hrvatsku povijest, gdjegdje i s hrvatskim prijevodom i komentarima. U prvom dijelu članka autor niže poznate mu objave prijepisa latinskog teksta i hrvatske prijevode s komentarima, koje su referentne pri navođenju izvornika. U drugom dijelu članka autor daje osvrt na sadržaj pisma pape Inocenta IV. i djelatnost senjskoga biskupa Filipa o kojoj se nešto malo zna samo s početka njegova biskupovanja, preciznije iz godine 1248. Međutim, i to malo poznatih podataka svjedoči o respektabilnom ugledu senjskog biskupa Filipa, koji nadilazi granice njegove biskupije, a povezan je s novom misijskom strategijom katoličke Crkve u kojoj staroslavensko bogoslužje i glagoljica postaju prikladno sredstvo kojim se pravovjerje može štititi i širiti se. U tom kontekstu posebno se sagledava značenje pisma pape Inocenta IV. i povlastica senjskom biskupu Filipu da i on kao biskup može vršiti bogoslužje na staroslavenskom jeziku iz glagoljskih knjiga u onim krajevima u kojima postoji taj običaj. Autor je svoju raspravu temeljio na istraživanjima mons. dr. sc. Mile Bogovića, kojemu, u godini kada navršava 75 godina života i slavi 50. obljetnicu svećeništva, s poštovanjem posvećuje ovaj članak.

Senj; glagoljica; papa Inocent IV.; senjski biskup Filip

nije evidentirano