hrvatski

STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA STRATEGIJU RAZVOJA ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2016. DO 2020. GODINE I PRATEĆE PROGRAME, ONP I NP-BBI

Razvoj elektroničkih komunikacijskih usluga od iznimnog je značenja za gospodarski razvoj Republike Hrvatske te od ključne važnosti za omogućivanje stvaranja društva znanja, a infrastrukturna dostupnost širokopojasnog pristupa većih brzina osnovni je preduvjet za njihov razvoj. Paralelno sa razvojem i ulaganjem u gospodarstvo, područja održivog razvoja i zaštite okoliša postali su neraskidivi dio svakodnevnog života i svijest o potrebi njihove primjene ugrađena je u gotovo sve segmente života, kako u Europskoj uniji, tako i u Republici Hrvatskoj. U nastavku se navode strategije usvojene na razini Europske unije kojima se daje poticaj razvoju informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao i inovativnih usluga poput e-uprava, e-zdravstvo, e-obrazovanje, itd., uz uvažavanje i vodeći računa o održivom razvoju i zaštiti okoliša, a s kojima je usklađena i postojeća Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, kao i Strategija koja je u postupku donošenja, a koja obuhvaća razdoblje 2016. – 2020.g.Strategija za pametan, održiv i uključiv rast - Europa 2020 Na razini EU usvojena je tijekom 2010.g. Strategija za pametan, održiv i uključiv rast - Europa 2020 (u nastavku: Strategija Europa 2020), kao odgovor na nastale gospodarske, okolišne i socijalne probleme, te kao poticaj da se EU pretvori u pametno, održivo i uključivo gospodarstvo. Strategija Europa 2020 donosi viziju europskog socijalnog tržišnog gospodarstva za 21. stoljeće i predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:  Pametan rast: razvijanjem gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama ;  Održiv rast: promicanje gospodarstva koje učinkovitije iskorištava resurse, koje je „zelenije“ i konkurentnije ;  Uključiv rast: održavanje gospodarstva s visokom stopom zaposlenosti koje donosi društvenu i teritorijalnu povezanost. U skladu s navedenim prioritetima, Europska unija je odredila glavne ciljeve do 2020 godine:  75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno ;  3 % BDP-a Europska unija treba investirati u istraživanje i razvoj ;  Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30% smanjenja emisije ukoliko okolnosti to omogućavaju) ;  Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10%, a najmanje 40 % mlađih naraštaja trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja ;  20 milijuna ljudi manje bi trebalo biti u opasnosti od siromaštva. Navedeni su ciljevi međusobno povezani i presudni za opći uspjeh te se potiče zemlje članicena njihovo ispunjavanje putem donošenja nacionalnih strategija uz uvažavanje posebnosti razvoja svake države. Iako su ciljevi reprezentativni za tri prioriteta pametnog, održivog i uključivog rasta, oni nisu razrađeni. Stoga je Europska unija donijela sedam inicijativa koje podupiru napredak u okviru svake prioritetne teme. Jedna od njih je i Digitalna agenda za Europu s ciljem ubrzavanja širenja brzog interneta te korištenja prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i poslovni sektor.Ciljevi Digitalne agende za Europu su sljedeći: 1. Jedinstveno digitalno tržište ; 2. Unaprjeđenje interoperabilnosti i standarda ; 3. Jačanje povjerenja u on-line i sigurnosti ; 4. Promicanje brzog i ultra-brzog pristupa internetu za sve ; a) osnovni pristup  pokrivenost: 100% stanovništva EU do 2013. godine, b) brzi pristup (30 Mbit/s ili više)  pokrivenost: 100% stanovništva EU do 2020. godine, c) ultra-brzi pristup (100 Mbit/s ili više)  korištenje: 50% kućanstava EU do 2020. godine ; 5. Investicije u istraživanje i razvoj ; 6. Promicanje digitalne pismenosti, vještina i digitalne uključivosti ; 7. Koristi za europsko društvo koje omogućava ICT. Razvijen je indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za praćenje postizanja ciljeva Digitalne agende za Europu i ocjenjivanja razvoja država članica EU u smjeru digitalizacije gospodarstva i društva. DESI se sastoji od pet odgovarajućih pokazatelja: povezivost, ljudski kapital, služenje internetom, integracija digitalne tehnologije i digitalne javne usluge.Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine Države članice Europske unije u posljednjih nekoliko godina, neovisno o naporima Europske komisije u promicanju razvoja širokopojasnog pristupa, samostalno donose nacionalne planove i strategije razvoja širokopojasnog pristupa. Nacionalni planovi i strategije razlikuju se od članice do članice, pri čemu se mogu uočiti sljedeći zajednički trendovi:planovi i strategije odnose se na razdoblje od tri do pet godina za osnovni širokopojasni pristup, te sedam i više godina za brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup ;  ciljevi su postavljeni u odnosu na pokrivanje određenog postotka stanovništva, odnosno kućanstava širokopojasnim pristupom određene ili najmanje brzine ;  ciljevi se razlikuju za osnovni širokopojasni pristup i brzi, odnosno ultrabrzi širokopojasni pristup ;  planovi i strategije promiču, u svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva, uvođenje mreža nove generacije, uz primjenu tehnologije svjetlovodnih niti temeljene na FTTx standardu u nepokretnoj komunikacijskoj mreži, te dodjelom i uporabom raspoloživog radiofrekvencijskog spektra za izgradnju mreža pokretnih komunikacija temeljenih na LTE tehnologijama ;  osigurana su financijska sredstva kojima se ostvaruju zacrtani ciljevi. U području elektroničkih komunikacija usvojen je cijeli niz zakonskih i podzakonskih akata kojima se utvrđuju temeljna načela i ciljevi politike razvoja elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj te određuju nacionalni prioriteti u planiranju gradnje, postavljanja i korištenja javnih elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture, sa strategijama te provedbenim programima kao najvišim dokumentima. Nacrt Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2015. godine., kao i provedbeni programi koji ju prate:  Okvirni nacionalni program za razvoj inf rast rukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, Zagreb, ožujak 2014, u nastavku: ONP  Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske inf rast rukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža novih generacija (NGA), u nastavku: NP-BBI, dokumenti su za koje je temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13) potrebno provesti postupak strateške procjenu utjecaja na okoliš.Postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš Strateška procjena utjecaja na okoliš, na način kako je definirana Zakonom, je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Njome se stvara osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u strategije, planove i programe pojedinog područja. Time se omogućava da se mjerodavne odluke o prihvaćanju strategije, plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnih utjecaja koje bi strategija, plan i program svojom provedbom mogao imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka.Postupak strateške procjene utjecaja na okoliš provodi se u skladu s:  Europskom Direktivom 2001/42/EZ o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš  Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13)  Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13)  Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08)  Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) Kako je za strategije, planove i programe koji se odnose na područje elektroničkih komunikacija obavezna provedba postupka strateške procjene, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture započelo je postupak strateške procjene utjecaja na okoliš za Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. g. i programe koji ju prate, ONP i NP-BBI. Postupak strateške procjene slijedio je zakonom propisane korake (Slika 1.), te je sam postupak započeo donošenjem Odluke o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš od 30. ožujka 2015. Odlukom su određeni:  dokumenti za koje se provodi postupak strateške procjene i njihovi glavni ciljevi  redosljed radnji koje će se provesti u postupku  popis tijela koja sudjeluju u postupku.Nakon donošenja Odluke započeo je postupak utvrđivanja sadržaja strateške studije i to objavom Informacije o pokretanju postupka strateške procjene i izradi strateške studije - određivanje sadržaja strateške studije o utjecaju na okoliš Strategije, od 01. travnja 2015.g. Tijekom utvrđivanja sadržaja strateške studije održana je prezentacija Nacrta strategije i postupka SPUO predstavnicima tijela koja će sudjelovati u postupku, te su zaprimljena očitovanja na sadržaj. Odluka o sadržaju strateške studije za Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, donesena je 25. svibnja 2015.g. Sadržaj strateške studije sukladan je obaveznom sadržaju iz Priloga I. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08), a pojedina poglavlja dopunjena su sukladno zaprimljenim mišljenjima tijela koja su sudjelovala u postupku utvrđivanja sadržaja SPUO. Samom pokretanju postupka prethodilo je Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 25. ožujka 2015.g. kojim se isključuje mogućnost značajnih negativnih utjecaja Strategije, ONP i NP-BBI i na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te se definira kako nije potrebno provesti postupak glavne ocjene prema zakonu kojim se uređuje zaštita prirode. Informirane javnosti o fazama postupka bilo je provedeno sukladno odredbama Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) na način da je javnosti omogućeno informiranje i sudjelovanje putem: objave Odluke o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš od 30. ožujka 2015. (Klasa: 351-01114-01/227, Urbroj: 530-06-2-15-7)  objave Informacije o pokretanju postupka strateške procjene i izradi strateške studije - određivanje sadržaja strateške studije o utjecaju na okoliš Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020.g., ONP i NP-BBI od 01. travnja 2015.g. (Klasa: 351-01114-01/227, Urbroj: 530-06-2-15-8)  objave Odluke o sadržaju strateške studije za Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, od 25. svibnja 2015.g. (Klasa: 351-01114-011227, Urbroj: 530-06-2-15-31)  objave ciljeva Strategije razvoja širokopojasnog pristupa 2016-2020.g. od 01. travnja 2015.g

širokopojasni internet; SSUO

Naručitelj studije: REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Ugovor br.: Ev. broj: 20-235-15-1 Interkonzalting d.o.o. Ulica grada Vukovara 43a 10000 Zagreb