nije evidentirano

Model razvojnog okruženja namijenjenog logopedima za izradu primjenskih programa za tretman disleksije kod djece

Opisani sistemi su pokušali napraviti programiranje dostupnim na nekoliko načina: pojednostavljenjem mehanike programiranja, pružajući podršku početnicima i omogućujući onima sa motivacijom da nauče programirati. Većina sistema je usmjerena na mehaniku programiranja. Jasno, početnici moraju osjećati da mogu napraviti napredak u učenju programiranja. Međutim, samo poteškoća nije jedini razlog zbog kojeg ljudi oklijevaju da nauče programirati. Postoji niz socioloških elemenata (uključujući početnike koji ne vide značaj programiranja) koji mogu spriječiti ljude da uče programirati. Stvaranjem okruženja koja se bave nekom od socioloških barijera pri programiranju, te podržavajući početnike i pružanjem zanimljivih razloga i motiva za programiranje, postiže se mogućnost za uvođenje raznolikih skupina ljudi u računarstvo. Ako se populacija ljudi koji stvaraju softver što više poklopi sa onima koji koriste softver, dizajnirani i distribuirani softver vjerovatno će bolje odgovarati potrebama korisnika. Svrha programiranja od strane krajnjeg korisnika je omogućiti korisnicima stvaranje programske apstrakcije bez pretjeranog napora. Takvi zahvati omogućuju korisniku da prilagodi aplikacije njegovim individualnim potrebama, bez potrebe za zapošljavanjem profesionalnih programera ili izmjenom profesionalne prakse kako bi se udovoljilo kupljenom softveru. Programiranje od strane krajnjeg korisnika nije bez problema, ali nudi značajne prednosti. Zajednički pristup je da se koristi pojednostavljeni jezik, sa mogućnošću primjene postavki prilagođenja, te izostavljanjem ili prikrivanjem bilo kakve složenosti koja nije relevantna.

razvojno okruženje; programsko inženjerstvo; razvoj programa od strane krajnjeg korisnika; logoped; disleksija; vizuelno programiranje; komponentno programiranje

nije evidentirano