hrvatski

Uzgoj, dinamika sjetve i berbe kukuruza šećerca

U Hrvatskoj kukuruz šećerac kao povrće nije tradicionalno značajnije zastupljen u prehrani ljudi. No, prema FAO-u, u europskim zemljama pa tako i u RH, raste i potrošnja i proizvodnja i svježeg i konzerviranog kukuruza šećerca. Kukuruz šećerac je slatki kukuruz koji se od standardnog kukuruza za zrno razlikuje u jednom recesivnom genu (su) koji sprječava da se dio šećera transformira u škrob i ima istaknutu ulogu u zdravoj prehrani zbog svoje višestruke koristi organizmu. Cilj rada je na temelju izračuna toplinskih suma, isplanirati proizvodnju kukuruza šećerca u kontinentalnom dijelu Hrvatske sjetvom u više rokova radi višekratne berbe za zadovoljenje potreba. Vrlo je važno odrediti dobar termin sjetve i izabrati hibride pogodne za određeno područje i njihove klimatske uvjete jer u protivnom može doći do smanjenog prinosa i neisplativosti njegove proizvodnje. Višekratna i kontinuirana berba postiže se sjetvom iste sorte u određenim vremenskim razmacima, ovisno o željenom periodu berbe ili sjetvom nekoliko sorti različite dužine vegetacije. Najranija sjetva na području Zagreba može biti oko 20. travnja, a najranija se berba očekuje oko 12. srpnja. Najkasnija berba može biti oko 1. listopada, a sjetva treba biti oko 15. srpnja. Obzirom na poznatu dužinu vegetacije do tehnološke zrelosti uobičajeno je kombiniranje kultivara različite dužine vegetacije i dinamike sjetve uz primjenu toplinskih jedinica.

kukuruz šećerac ; uzgoj ; suma toplinskih jedinica ; kontinentalni dio Hrvatske

nije evidentirano