Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 803664

Je li moguće smanjiti ozljede kod natjecatelja u alpskome skijanju?


Cigrovski, Vjekoslav; Matković, Bojan; Franjko, Ivica; Primužak, Domagoj; Zubčić, Katarina; Radman, Ivan
Je li moguće smanjiti ozljede kod natjecatelja u alpskome skijanju? // Zbornik radova Kondicijska priprema sportaša 2016 / Igor, Jukić ; Cvita, Gregov ; Luka, Milanović ; Vlatka, Wertheimer ; Damir, Knjaz (ur.).
Zagreb, 2016. str. 251-254 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)


Naslov
Je li moguće smanjiti ozljede kod natjecatelja u alpskome skijanju?
(Is it possible to reduce the risk of injuries in the competitive level of alpine skiing?)

Autori
Cigrovski, Vjekoslav ; Matković, Bojan ; Franjko, Ivica ; Primužak, Domagoj ; Zubčić, Katarina ; Radman, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Zbornik radova Kondicijska priprema sportaša 2016 / Igor, Jukić ; Cvita, Gregov ; Luka, Milanović ; Vlatka, Wertheimer ; Damir, Knjaz - Zagreb, 2016, 251-254

Skup
14. godišnja međunarodna konferencija Kondicijska priprema sportaša 2016

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26-27.02.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Natjecatelji ; alpsko skijanje ; ozljede
(Competitors ; alpine skiing ; injury)

Sažetak
Alpsko skijanje kao natjecateljski sport pripada sportovima na snijegu u kojemu je cilj zadanu skijašku stazu proći u što kraćem vremenu. Zbog toga natjecatelji tijekom utrke nastoje povećati brzinu kretanja kad god je to moguće. Osim skijaškog znanja, natjecateljima pri tome pomaže nagib skijaškog terena, vrsta snježne podloge i suvremena skijaška oprema. Na odabir skijaškog terena, način prepariranja snježne podloge te skijašku opremu natjecatelji vrlo malo mogu utjecati, no, Međunarodni skijaški savez (FIS-Federation Internationale de Ski) koji organizira i provodi natjecanja utječe na spomenute čimbenike vodeći pritom brigu o sigurnosti i zaštiti zdravlja natjecatelja (Koehle i sur., 2002). Interesantno, o skijaškim se ozljedama puno više zna i ima objavljenih radova iz područja rekreativnog skijanja, gdje postoji sustavno praćenje mehanizama skijaških ozljeda od 1970- tih godina te se iste i prospektivno prate (Flørenes i sur. 2009). Do ranih 2000-tih godina gotovo da i nije bilo objavljenih radova na temu mehanizama ozljeda i rizika ozljeđivanja natjecatelja u alpskome skijanju. Saznanja o ozljedama alpskih skijaša temeljila su se na rezultatima dvije studije (Olimpijske igre iz 1994 te Juniorsko svjetsko prvenstvo iz 1995), no rezultati nekoliko studija presjeka koje su uključile aktivne skijaše natjecatelje sugerirali su veliki rizik ozljeđivanja (72-83% natjecatelja doživjelo je barem jednu tešku ozljedu) te su bila poticaj FIS-u da zbog smanjenja broja ozljeda koje se sustavno događaju alpskim skijašima tijekom treninga i natjecanja 2005. godine osnuje komisiju čiji je zadatak utvrđivanje načina ozljeđivanja alpskih skijaša te utvrđivanje ozljedama najizloženijih dijelova tijela (Koehle i sur., 2002 ; Bahr i Krosshaug, 2005 ; Ekeland i Rødven 2009 ; Johnson i sur., 2009 ; Florenes i sur. 2009). Članovi navedene komisije proučavaju te analiziraju: konfiguraciju skijaških staza, snježne podloge na kojima se održavaju natjecanja, cjelokupnu skijašku opremu te utvrđuju veličinu i način djelovanja sila na natjecatelje (Bere i sur., 2011 ; Bere i sur., 2014). Djelovanje sila proporcionalno je povezano s povećanjem brzine kretanja natjecatelja, a povećanje brzine je cilj svakog alpskog skijaša tijekom natjecanja. Stoga je moguće pretpostaviti kako je upravo sve veća brzina spuštanja niz skijaške staze uzrok velikog broja ozljeda kod današnjih natjecatelja (Shea i sur, 2014). Gubitak kontrole nad skijama uslijed velike brzine kretanja povezan je s gubitkom ravnotežnog položaja, što u konačnici često završava izlijetanjem sa staze ili padom. Navedeni moment tijekom odustajanja od daljnjeg natjecanja često predstavlja trenutak nastanka ozljede. Stoga je FIS angažirao vodeće klinike i institute (Oslo Sports Trauma Research Centar, Sveučilište iz Salzburga te institute iz Lausanne i Davosa) kako bi utvrdili uzroke nastanka ozljeda kod natjecatelja u alpskome skijanju (Deady i Salonen, 2010). Nakon što utvrdi najčešće uzroke nastanka ozljeda, stručni tim navedenih klinika i instituta treba predložiti FIS-u moguće načine prevencije, kako bi se zaštitili natjecatelji i u konačnici smanjio broja ozljeda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kineziologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Kineziološki fakultet, Zagreb