hrvatski

Historijskogeografski razvoj Zagreba s posebnim osvrtom na područje gradske četvrti Podsljeme

Prva stalna naselja na zagrebačkom području javljaju se u neolitiku. Takvu ranu valorizaciju prostora omogućila je raznolika prirodna osnova (gorski masiv, prigorje, nizina, pobrđe) koja je došla do izražaja u smislu načina korištenja zemljišta i formiranja naselja. Brojne migracije i izmjene stanovništva, promjene vladara, kao i promjene u načinu vrednovanja prirodnogeografske osnove i iskorištavanja prirodnih resursa, utjecale su na njegov buran historijskogeografski razvoj. No, najveći utjecaj imao je razvoj prometne infrastrukture kojim je dobar strateški položaj mogao biti valoriziran. Važnu ulogu u razvoju grada imala je i rijeka Sava. Za Zagreb je karakteristično da se nije razvijao koncentrično oko historijske jezgre, već su prirodnogeografski elementi uvjetovali različite prednosti pojedinih područja i diktirali specifičnu funkcionalnu valorizaciju pojedinih dijelova proširenog područja grada. Takva je situacija i sa područjem Gradske četvrti Podsljeme koje se razvilo na glavnom pravcu komuniciranja iz prigorja (prigorska cesta od Markuševečke Trnave do Gračana) koje ima pogodnosti gospodarskog iskorištavanja šumskog bogatstva, sastava tla i dovoljnih količina vode dolinom potoka (Medveščaka, Bliznec i dr) do Gradeca i Kaptola. Tokom posljednjih sto godina Zagreb se teritorijalno razvijao uključivanjem okolnih naselja u gradski organizam, te sada njegova urbana regija uključuje preko 300 naselja i preko milijun stanovnika. Satelitizacija kao razvoj nekoliko manjih gradova pod utjecajem matičnog grada, je glavni oblik suburbanizacije Zagreba. Za razvoj Zagreba u budućnosti ključan je razvoj (javnog) gradskog prometa te decentralizacija funkcija.

Zagreb; gradska četvrt Podsljeme; razvoj; historijska geografija

nije evidentirano