Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 803221

Krajolik kao kulturno naslijeđe-metode prepoznavanja, vrjednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske


Dumbović Bilušić, Biserka
Krajolik kao kulturno naslijeđe-metode prepoznavanja, vrjednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske, Zagreb, Hrvatska: Ministarstvo kulture RH, 2015 (monografija)


Naslov
Krajolik kao kulturno naslijeđe-metode prepoznavanja, vrjednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske
(LANDSCAPE AS A CULTURAL HERITAGE - METHODOLOGIES FOR THE IDENTIFICATION, VALORIZATION AND CULTURAL LANDSCAPES CONSERVATION IN CROATIA)

Autori
Dumbović Bilušić, Biserka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Ministarstvo kulture RH

Grad
Zagreb, Hrvatska

Godina
2015

Stranica
346

ISBN
978-953-312-032-4

Ključne riječi
Kulturni krajolik; metode; prepoznavanje; vrjednovanje; zaštite krajolika
(Cultural landscape; methodologies; identification; valorization; landscape conservation)

Sažetak
Krajolici su jedan od važnih čimbenika prostornog identiteta Hrvatske, bilo da se radi o krajolicima visokog stupnja prirodnosti ili su oblikovani čovjekovim djelovanjem tijekom višestoljetnog povijesnog razvoja. Značajke i vrijednosti krajolika na koje je utjecao čovjek svojim korištenjem ili naseljavanjem još su nedovoljno prepoznate, vrjednovane i zaštićene, a ne postoji niti sustavni pristup istraživanju i dokumentiranju krajolika. Zbog nepostojanja sustavnog metodskog pristupa, različitog razumijevanja značenja pojma krajolik te zbog malobrojnih istraživanja i objavljenih radova u Hrvatskoj se krajolik još uvijek nije shvatio u dovoljnoj mjeri važnim – ne samo zbog očuvanja prostornog identiteta nego i kao značajan resurs i činitelj gospodarskog razvoja. Cilj istraživanja jest pridonijeti boljem razumijevanju i uključivanju krajolika u razvojne programe i projekte te u prostorno-plansku dokumentaciju svih razina i vrsta. Istraživanje je zasnovano kao dio postupka prepoznavanja krajolika kao kulturnog dobra, ali obuhvaća i dio kao što je tipološka podjela (karakterizacija) koji se primjenjuje i odnosi se na sve krajolike, bez obzira na stupanj njihove U prvom poglavlju analizirani su nastanak i određenje pojma krajolik koje je podložno različitom razumijevanju, tumačenju i često nesuglasju, što je u hrvatskom jeziku dodatno naglašeno korištenjem više riječi koje se odnose na isti pojam: krajolik, krajobraz i pejsaž. Iako se prema etimološkom tumačenju smatraju istoznačnicama u primjeni se često razlikuju. U drugom su poglavlju analizirani međunarodni i domaći zakonski standardi zaštite krajolika te je predložen način na koji se sustav pravne zaštite krajolika u Hrvatskoj može poboljšati i uskladiti s međunarodnim. U trećem su poglavlju analizirane metode tipološke podjele - karakterizacije krajolika koje se koriste u pojedinim europskim zemljama. Na temelju rezultata provedenih analiza predložen je model za tipološku podjelu krajolika primjenjiv u Hrvatskoj, a sukladan je s međunarodnim. Prema predloženom modelu karakterizacija se provodi pomoću alata geografsko-informacijskog sustava (GIS-a), a osim prirodnih, pri prepoznavanju i određivanju krajoličnih jedinica (tipova i područja) u velikoj mjeri uključuje antropogene: kulturne i povijesne sastavnice. U četvrtom poglavlju predočeni su rezultati istraživanja međunarodnog teorijskog pristupa te metode prepoznavanja i sustavi dokumentiranja kulturnih krajolika. U petom poglavlju analizirani su teorijski pristupi i međunarodni modeli vrjednovanja kulturnih krajolika i uspoređeni su s metodom vrjednovanja kulturnih dobara u Hrvatskoj. Na temelju rezultata analiza predložen je model vrjednovanja kulturnih krajolika koji je u pogledu kriterija i primjenjenih postupaka sukladan sa suvremenim, međunarodno usvojenim standardima. U šestom je poglavlju na temelju analize teorijskih pristupa te međunarodno dogovorenih i usvojenih postupaka i metoda zaštite predložen sustav zaštite kulturnih krajolika u Hrvatskoj. Zaključna poglavlja su: Izazovi očuvanja i održivog razvitka krajolika te tumač pojmova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2013-11-2032 - Urbanizam naslijeđa - Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa (Mladen Šćitaroci, )

Ustanove
Arhitektonski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Biserka Dumbović Bilušić, (174652)