hrvatski

Kontrastivna analiza sintaktičke negacije u hrvatskome i makedonskome jeziku

Predmet je ovoga rada kontrastivna analiza sintaktičke negacije u hrvatskome i makedonskome jeziku, kojoj prethodi pregled negacije u hrvatskoj i makedonskoj jezikoslovnoj literaturi te usporedba hrvatskoga i makedonskoga jezika, zajedničkih jezičnih osobina koje dijele pripadnošću južnoslavenskoj jezičnoj porodici, odnosno strukturnih razlika proizašlih iz balkanskoga jezičnoga utjecaja. Sintaktička se negacija u jezikoslovlju dijeli na rečeničnu i parcijalnu. Rečeničnom se negacijom preko zanijekanoga predikata niječe rečenični sadržaj u cjelini dok se parcijalnom negacijom niječe sadržaj kojega nepredikatnoga člana rečeničnoga ustroja. U radu se zasebno analiziraju sredstva izražavanja rečenične i parcijalne negacije u hrvatskome jeziku, a potom i sredstva izražavanja rečenične i parcijalne negacije u makedonskome jeziku. Poseban je naglasak na specifičnome položaju negacije u odnosu na glagolski oblik u predikatu odnosno na prethođenje ličnome ili neličnome glagolskome obliku. Uz sredstva izražavanja sintaktičke negacije u radu se tumače i njezine semantičke implikacije. Značenjske se implikacije negacije u hrvatskome i makedonskome jeziku u tumače u okviru predikata prvoga, drugoga i trećega reda koji predstavljaju značenjske jedinice jezika (usp. Topolińska 1995, 2009). Predikatima prvoga reda prenose se objektivni opažaji stvarnoga svijeta, predikati drugoga reda sadrže subjektivne misli i ocjene, dok predikati trećega reda povezuju događaje u vremenskome, uzročno-posljedičnome i sl. slijedu. U okviru predikata prvoga reda analiziraju se značenjske implikacije rečenične i parcijalne negacije u rečenicama koje nose obavijest o kakvome činjeničnome stanju, identifikaciji ili svojstvu, o nezahvaćenosti predmeta radnjom te u onim rečenicama koje nose obavijest o neposjedovanju i nepostojanju. Analizira se i negacija u posebnim pitanjima. Razgledaju se pojave niječnoga slaganja i dvostruke negacije. Analiza sintaktičke negacije u hrvatskome i makedonskome jeziku u rečenicama s predikatima drugoga reda odvija se u okviru analize predikata koji nose informaciju o unutarnjim mentalnim, intelektualnim i/ili emotivnim stanjima čovjeka, koji se ostvaruju kao zavisnosložene rečenice odnosno složeni glagolski predikati sastavljeni od modalnoga glagola i infinitivne dopune u hrvatskome odnosno modalnoga glagola i да-konstrukcije u makedonskome. Analizira se i negacija u upitnim i zapovjednim rečenicama. Posebno se razgleda negacija u tzv. kompletivnim rečenicama te pojava premještanja negacije. Razmatra se ekspletivnost negacije uz glagole bojati se odnosno се плаши i paziti odnosno внимава, варди, пази i sl. Analiza negacije u niječnim rečenicama s predikatima trećega reda temelji se na tumačenju odnosa temporalnosti, kauzalnosti, kondicionalnosti i koncesivnosti, pričem se ispituju položaj i značenjske implikacije negacije u rečenicama sa subordiniranom vremenskom, uzročnom, uvjetnom i dopusnom surečenicom sindetskoga tipa. Razmatra se ekspletivnost negacije u graničnim vremenskim rečenicama s veznikom dok odnosno додека te u uvjetnim eksceptivnim rečenicama s veznikom osim ako odnosno освен ако. Sintaktičko-semantička analiza negacije u hrvatskome i makedonskome jeziku počiva na analizi usporednih primjera, preuzetih uglavnom iz paralelnih korpusa kao što su internetski portal SETimes, Novi zavjet, original i prijevod makedonskoga romana Pupak svijeta V. Andonovskog. Analiza se temelji i na primjerima prikupljenima iz hrvatskih računalnih korpusa hrWaC i Hrvatska jezična riznica te na primjerima dostupnima preko internetskih tražilica, drugih hrvatskih i makedonskih medija na te primjerima iz jezične prakse obaju jezika. Očekuje se da će rad pružiti sustavnu i cjelovitu usporednu analizu rečenične i parcijalne negacije u hrvatskome i makedonskome jeziku, što će doprinijeti usustavljivanju sredstava i načina izricanja negacije u dvama jezicima, opisu njezinih sintaktičkih posebnosti i značenjskih implikacija.

hrvatski jezik ; makedonski jezik ; sintaktička negacija ; rečenična negacija ; parcijalna negacija ; sredstva izražavanja sintaktičke negacije ; značenjske implikacije negacije ; predikati prvoga ; drugoga i trećega reda ; dvostruka negacija ; niječno slaganje ; ekspletivna negacija

nije evidentirano