hrvatski

Divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) na području grada Velike Gorice

U članku se govori o povijesti velikogoričkog parka i najstarijih drvoreda divljeg kestena. Pojašnjava se naziv roda Aesculus i njegovo značenje u krajobraznom uređenju. Posebni značaj ima divlji kesten kao ljekovita biljka. Definira se pojam drvoreda i objašnjava uloga urbanog zelenila. Govori se o koristima drvoreda u urbanim sredinama s posebnim naglaskom na stabla divljeg kestena koja se prema tipologiji biljnih oblika svrstavaju u visoki luk koji se koristi za tektonsko naglašavanje, stvaranje ritma i pravca te za vegetacijske kulise. Opisuju se biološka i uzgojna svojstva divljeg kestena. S obzirom na promjenu ekoloških uvjeta u negativnom smislu, kod sadnje i njege novih stabala divljeg kestena na području grada Velike Gorice, preporučuje se niz mjera poput: primjene mikorize, AgroHidroGela, organskog malča i navodnjavanja. Govori se o arborikulturnim mjerama njege i održavanja koji su se tijekom povijesti provodili na parkovnim i drvorednim stablima s posebnim naglaskom na brojne stručne greške zbog koji je kesten već 60-ih godina prošlog stoljeća na području grada Velike Gorice počeo jače propadati. Današnji problem je, između ostalih, neprovođenje zaštite debala mladih stabala nakon sadnje i izostanak oblikovanja mladih stabla u prve dvije do tri godine nakon sadnje što se kasnije manifestira kroz lošu strukturu krošnje i estetsku vrijednost. Raspravlja se o razlozima i vrstama orezivanja stabala tijekom povijesti s posebnim naglaskom na štetnost ovršavanja. Govori se o provedenim mjerama zaštite stabala protiv gljivičnih bolesti i štetnika. Promatrajući današnje stanje dva stara drvoreda (Zagrebačka ulica i drvored kod željezničkog kolodvora) i centralni park možemo zaključiti da se prsni promjeri stabala statistički značajno razlikuju s obzirom na lokacije. Najmanji prosječni prsni promjeri drvorednih stabla su u Zagrebačkoj ulici, slijede prsni promjeri stabala u parku te najveći prsni promjeri kod stabala u blizini željezničkog kolodvora. Mlada stabla u parku imaju statistički značajno veći vitalitet od onih u drvoredu, što se može protumačiti boljim ekološkim uvjetima. Postoji statistički značajna razlika u općenitom vitalitetu starih stabala s obzirom na lokacije. Najbolji vitalitet pokazuju stara stabla u parku, a najlošiji u drvoredu kod željezničkog kolodvora. Također je utvrđena značajna razlika u vitalitetu prema modelu Roloffa s obzirom na lokacije istraživanja. Najmanja izbojna snaga prema vitalitetu Roloffa zabilježena je kod starih stabala u parku, a najveća je u Zagrebačkoj ulici. Prema evidentiranim simptomima i greškama drva, utvrđene su velike razlike između mladih i starih stabala te između istraživanih lokacija. Dendrokronološkom analizom utvrđen je velik senzibilitet u radijalnom prirastu stabala. Utvrđena je značajna pozitivna ovisnost radijalnog prirasta o prosječnim količinama oborina u proljeće, dok je limitirajući učinak utvrđen za maksimalnu temperaturu zraka u proljeće. Implementacijom modernih mjera na njezi, održavanju i zaštiti stabala uz povezivanje utjecaja arborikulturnih radova s radijalnim prirastom, smanjit će propadanje mladih a povećati sigurnost starih stabala, s ciljem povratka divljeg kestena na signifikantnu razinu urbane dendrološke prepoznatljivosti grada Velike Gorice.

divlji kesten; Velika Gorica; drvored; park; vitalitet stabala

nije evidentirano