hrvatski

Doprinos sniženih stopa (ne)efikasnosti poreza na dodanu vrijednost

U javnosti se često mogu čuti prijedlozi o potrebi uvođenja novih ili smanjenja postojećih sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV). Prijedlozi najčešće dolaze od raznih interesnih skupina kojima pogoduje uvođenje takvih stopa. Takvi prijedlozi su razumni jer je svaka djelatnost želi štititi svoje interese, posebno kada se uvjeti poslovanja razlikuju u nama konkurentskim zemljama (npr. turizam ili ugostiteljstvo). Na žalost, takvi prijedlozi često su temeljeni na paušalnim ocjenama, bez ikakvih kompleksnijih i dubljih analiza, ističući uglavnom kvalitativne prednosti takvih mjera. Poduzimanje takvih mjera ima svoju negativnu stranu, koja se primarno manifestira kroz smanjenje efikasnosti PDV-a i pad prihoda državnog proračuna, ali i kroz jednu od najviših standardnih stopa PDV-a u Europskoj uniji (EU). Općenito se smatra što je veći broj izuzeća i prometa na koje se odnose snižene stope PDV-a, to je efikasnost PDV-a manja (vidjeti brojne studije kao Ebril et.al., 2001 ; Copenhagen Economics, 2007 & 2013). Hrvatska je iskoristila gotovo sve mogućnosti primjene sniženih stopa koje dozvoljavaju pravila EU. Osnovni cilj ovog rada je istražiti koliko snižene stope doprinose (ne)efikasnosti PDV-a u Hrvatskoj. U tom kontekstu prvo će se dati pregled razvoja sniženih stopa kao i njihove prednosti i nedostaci. Nakon toga analizirati će se koliko snižene stope doprinose narušavanju porezne osnovice pa time i gubitku poreznih prihoda. Posljednje će se analizirati postoji li mogućnost snižavanja standardne stope PDV-a kada snižene stope ne bi bile u primjeni.

Snižene stope ; PDV

Sveučilište u Rijeci, projekt 13.02.1.2.02, voditelj: prof.dr. Helena Blažić, Ekonomski fakultet Rijeka