hrvatski

Uporaba prognoznog modela u suzbijanju američke smeđe truleži (Monilinia fructicola) na breskvi

Gljiva Monilinia fructicola karantenski je štetni organizam. Prvi puta u Hrvatskoj je zabilježena na breskvi i nektarini u 2012. godini u okolici Vrgorca, a tijekom istraživanja u 2013. utvrđena je širom Hrvatske na čak 43 % plodova breskve, nektarine i šljive sa simptomima smeđe truleži (Monilinia spp.). Kako bi se istražile mogućnosti suzbijanja ovog patogena korištenjem suvremene tehnologije, postavljena su dva poljska pokusa na istoj sorti u nasadu breskve u Vratišincu, u Međimurskoj županiji. U ovom nasadu je tijekom prošle dvije godine utvrđena M. fructicola, uz uobičajene europske vrste Monilinia laxa i Monilinia fructigena. Prognozni model za M. fructicola praćen je preko aplikacije „PinovaSoft“ na agrometeorološkoj stanici „Pinova Meteo“, a pokusi su uključivali tretiranu i netretiranu varijantu. Prognozni model pratio je postotak ostvarenih uvjeta za zarazu i trenutak ostvarene zaraze. Uvjeti za pojavu paleži cvjetova nisu zabilježeni na prognoznom modelu, niti je palež cvijeta zabilježena u pokusima. Prema podacima prognoznog modela, M. fructicola ostvarila je zaraze u sedam navrata tijekom vegetacije, u razdoblju od 25. travnja do 15. srpnja. Bez obzira na to, na prvom pokusu u trenutku berbe nisu zabilježeni plodovi zahvaćeni smeđom truleži. Na drugom pokusu, jačina zaraze smeđom truleži na netretiranoj varijanti u trenutku berbe bila je 6, 6 %, a na tretiranoj 2, 9 %. Nakon osam dana skladištenja, postotak plodova koje je zahvatila smeđa trulež (Monilinia spp.) iznosio je 4, 2 % (tretirana varijanta) i 5, 7 % (netretirana varijanta) u prvom pokusu, no čak 70, 1 % (tretirana varijanta) i 72, 3 % (netretirana varijanta) u drugom pokusu. Gljive M. fructicola, M. laxa i M. fructigena bile su relativno ravnomjerno zastupljene na plodovima zahvaćenima smeđom truleži. Rezultati pokusa pokazali su mogućnost korištenja prognoznog modela u praćenju uvjeta za pojavu paleži cvata breskve, što može racionalizirati mjere zaštite. S druge strane, prognozni model pokazao je ograničene mogućnosti prognoziranja pojave truleži plodova, što je vezano uz latentnu prirodu bolesti plodova uzrokovanih Monilinia vrstama. Rezultati istraživanja upućuju na značenje inokula, mikrolokaliteta i empirije u suzbijanju smeđe truleži. Nadalje, rezultati pokazuju kako se karantenska M. fructicola i uobičajene M. laxa i M. fructigena tijekom vegetacije i skladištenja na plodovima mogu javljati u mješovitim populacijama, pri čemu niti jedna vrsta nije dominantna.

Monilinia fructicola; prognozni model; breskva

nije evidentirano