hrvatski

Suzbijanje korova u krumpiru

Krumpir u Hrvatskoj ima veliku važnost. Međutim, prema službenim statističkim pokazateljima čini se da to nije tako. Od 2007. godine do 2014. površine zasađene krumpirom stagniraju, od 17335 ha smanjile su se na 10300 ha. Tijekom navedenog razdoblja prinos je varirao od 14, 8 t/ha (2012. god.) do 19, 3 t/ha (2009. god.), što je u usporedbi s razvijenim zemljama dvostruko manje. Jedan od ograničavajućih činitelja većeg prinosa krumpira svakako su korovi. Kao i kod većine okopavina, korovi krumpira najveće štete nanose u prvom dijelu vegetacije, odnosno u tzv. „kritičnom razdoblju zakorovljenosti“. To je razdoblje ovisno o roku sadnje i korovnoj flori a uobičajeno se kreće se od 2. do 4. tjedna nakon nicanja krumpira. S praktičnog gledišta to je razdoblje u kojem se vrši prvo i drugo ogrtanje krumpira. U ovom razdoblju korov neminovno treba suzbijati bilo mehaničkim ili kemijskim mjerama borbe koje će u radu biti opisane. Nadmećući se s kulturom za hraniva, vodu, svjetlo i prostor, korovi krumpiru direktno štete umanjujući mu prinos i kakvoću gomolja. Osim direktnih šteta, korovi indirektno štete na način da su prenositelji mnogih bolesti, domaćini su mnogim štetnicima, otežavaju berbu (vađenje) gomolja i sl. Računa se da zakorovljen usjev ako ne poduzimamo mjere borbe protiv korova daje manji prinos i do 70%. Čak što više, i u slučaju kad pravovremeno provodimo sve raspoložive mjere borbe protiv štetočina, prinos može biti umanjen i za 40%. Od toga, samo na korove otpada do 10%.

štete od korova; korovi; izbor herbicida

nije evidentirano