hrvatski

Problematika suzbijanja korova u povrću

Proizvodnja povrća je općenito, pa tako i u Hrvatskoj visokodohodovna proizvodnja po jedinici površine. Prema podacima resornog ministarstva povrće se u Hrvatskoj (uključujući i krumpir) uzgaja na oko 10% ukupno obradive poljoprivredne površine. Najvećim dijelom (oko 70%) odvija se na obiteljskim gospodarstvima. Operativnim programom za razvoj povrćarstva iz 2007. (dokument Ministarstva) navodi se da je proizvodnje povrća, s obzirom na pedoklimatske i druge pogodnosti, daleko ispod očekivane razine. Ne proizvodi se dovoljno ni za vlastite potrebe, a kamoli za izvoz. Uz ine, kao jedan od glavnih razloga tomu navode nedovoljnu educiranost proizvođača. Ovo naročito dolazi do izražaja kod uzgoja u zaštićenom prostoru. Međutim, više od 90% povrća uzgaja se u polju na otvorenom prostoru gdje su korovi ograničavajući činitelj proizvodnje. Za razliku od ratarskih, povrćarske kulture su slabih ili nikakvih kompeticijskih sposobnosti, zbog čega ih korovi redovito nadvladaju. Kod većine vrsta kritično razdoblje zakorovljenosti traje dulje od polovice ukupnog trajanja vegetacije. Uz navedeno, veliki broj različitih kultura, različiti načini i ciljevi uzgoja, različiti rokovi sjetve/sadnje, duljina vegetacije, morfološke značajke pojedine vrste, ograničen izbor selektivnih i dr. u mnogome otežavaju odabir i uspjeh mjera borbe protiv korova.

povrće; tehnologija uzgoja; izbor herbicida

nije evidentirano