hrvatski

Važnost poznavanja bioloških i ekoloških značajki divljih prosa u integriranom sustavu suzbijanja

Prosa (vlasasto proso - Panicum capillare, glatko proso-Panicum dichotomiflorum te divlje proso – Panicum milliaceum) jednogodišnje su korovne trave. Vlasasto i glatko proso neofitne korovne biljke iz sjevernoameričkog područja, danas su učestale korovne trave u okopavinskim usjevima. Fenotipski su izrazito varijabilne vrste što ponajviše ovisi o pedoklimatskim uvjetima različitih lokaliteta. Divlje proso (P. miliaceum) je zapravo biotip „podivljalog“ kulturnog prosa. Ovaj biotip prosa pojavio se početkom 70 tih godina prošlog stoljeća u SAD-u te ubrzo postao korovna vrsta. Od kultivara se razlikuje većom produkcijom suhe tvari, visinom te dvostruko većom sjemenskom proizvodnjom. Sjeme divljeg prosa klije kroz duži period a njegova smeđe-crna pigmentacija daje sjemenu divlju (korovnu) karakteristiku koja se očituje u sporijem usvajanju vode od kulturnog biotipa i dužem perzistiranju u banci sjemena tla. Polimorfna je vrsta pa se pojavljuje s nekoliko svojti od kojih je najčešća svojta P. miliaceum ssp. ruderale dok je svojta P. miliaceum ssp. agricolum raširena u europskim zemljama i u Hrvatskoj. Divlja prosa odlikuje mogućnost produženog nicanja tijekom vegetacije, brz vegetativan rast te vrlo bogata sjemenska proizvodnja. Po načinu obavljanja fotosinteze navedene vrste roda Panicum spadaju u grupu C4 te su uspješnije u uvjetima kratkog dana i viših temperatura. Niži zahtjevi za vodom ovih biljaka, omogućavaju im kompetitivnu prednost nad C3 biljkama posebice u suhim i toplim klimatima. Ove korovne trave danas su jako zastupljene u usjevu kukuruza, a glavni uzrok tomu jest uzgoj u monokulturi te primjena selektivnih herbicida koji suzbiju ostale korovne vrste te oslobode prostor divljim prosima kao kasnoproljetnim korovnim vrstama. Iako je većina pre i post-emergence herbicida u kukuruzu učinkovita na divlja prosa ove C4 biljke imaju tendenciju nicanja kroz cijelu vegetacijsku sezonu što vrlo često rezultira njihovim ponikom nakon primjene herbicida. Posljednjih godina često s terena dolaze upiti o suzbijanju divljih prosa kao i pritužbe o ne djelovanju ili slabijem učinku određenih herbicida. To je u direktnoj vezi s biologijom i ekologijom ovih korovnih trava koju je potrebno dobro poznavati te uklopiti u njihovo integrirano suzbijanje.

divlja prosa; varijabilnost; klimatske promjene

nije evidentirano