hrvatski

Povećana opasnost od pojave rezostentnosti korova kao posljedica primjene Direktive 91/414 i Uredbe 1107/2009

Rezistentnost korova na herbicide najveći je nedostatak kemijskih mjera borbe protiv korova. Prvi slučaj rezistentnosti korova na herbicide datira od kasnih 60-ih godina prošlog stoljeća kad je potvrđeno i objavljeno da kostriš više ne iskazuje osjetljivost na herbicid simazin. U isto vrijeme je uočen i izostanak učinka herbicida 2, 4-D na maslačak. Navedeno je ujedno i početak razumijevanja važnosti problema rezistentnosti korova na herbicide. Fenomen rezistentnosti nameće potrebu razumijevanja razlika između pojmova tolerantnosti i rezistentnosti korova na herbicide. Pod tolerantnošću se podrazumijeva prirodna i nasljedna sposobnost vrste da preživi i razmnožava se nakon izlaganja uobičajeno letalnim dozama herbicida. Svojstvo tolerantnosti vrste je uvjetovano morfološkim i fiziološkim svojstvima koja su pod utjecajem većeg broja gena i nema apsolutni karakter. Rezistentnost je nasljedna sposobnost jedinki (biotipa) neke vrste da prežive i plodonose (razmnožavaju se) nakon izlaganja uobičajeno letalnim dozama herbicida. Za razliku od tolerantnosti, rezistentnost je posljedica dugotrajne primjene herbicida, apsolutna je i pod utjecajem jednog gena. Prema najnovijim podacima, rezistentnost je objavljena za 461 slučaj (umnožak broja vrsta i mehanizama djelovanja) u 86 kultura. Rezistentnost je iskazalo 247 korovnih vrsta (144 širokolisnih i 103 uskolisnih) na 22 od 25 poznatih mehanizama djelovanja. Mjere za sprečavanje širenja rezistentnosti s gledišta primjene herbicida, podrazumijevaju zamjenu do tada primjenjivanog herbicida, herbicidom drugog mehanizma djelovanja ili primjenu kombinacija herbicida različitog mehanizma djelovanja. Prema tome, poljoprivredni proizvođač bi trebao raspolagati većim izborom herbicida za svaku kulturu. Što se tiče izbora herbicida, poznato je da je tijekom preuzimanja pravne stečevine EU u području registracije sredstava za zaštitu bilja (Direktiva 91/414 i Uredba 1107/2009) s tržišta do danas povučeno oko 30 djelatnih tvari herbicida, što znatno suzuje izbor, odnosno suzuje mogućnost zamjene herbicida. Izrazito velika opasnost od pojave rezistentnih korova prijeti od herbicida koji inhibiraju enzim acetolaktat sintazu (sulfonilureja, imidazolinoni i triazolopirimidini). Naime, zbog povlačenja većeg broja herbicida, povećana je primjena herbicida ovog mehanizma djelovanja, tako da danas nema značajnije kulture u kojima ih ne primjenjujemo.

rezistentnost korova; Direktiva 91/414; Uredba 1107/2009

nije evidentirano