hrvatski

Minerali i sirovi proteini u hrvatskim tradicijskim kultivarima graha

Sve se više polaže pažnja na nutritivnu vrijednost hrane koju konzumiramo, pa tako i na nutritivnu vrijednost povrća. Grah je zanimljiva strateška povrćarska namirnica jer nije kvarljiva, a ima visoku količinu minerala i proteina za razliku od drugog povrća, osobito lisnatog. Stoga, grah, uz ostale grahorice, u Hrvatskoj i svijetu postaje sve atraktivnija namirnica. Minerali su jednako važni za biljku i čovjeka zbog svoje fiziološke uloge u metabolizmu kao aktivatori i kofaktori mnogih enzima, ali i kao sastavni dijelovi staničnih struktura. Diljem Hrvatske sakupljeno je 300 primki tradicijskih kultivara graha u svrhu utvrđivanja količine minerala i sirovih proteina kao temelj za oplemenjivanje graha s ciljem dobivanja kultivara sa što većom nutritivnom vrijednošću. Utvrđeno je da je grah, pored minerala, značajan izvor sirovih bjelančevina. Fosfor se kretao u rasponu 490- 570 mg P 100 g-1, kalij 1380-1550 mg K 100 g-1, kalcij 320-440 mg Ca 100 g-1, magnezij 170-200 mg Mg 100 g-1, željezo 641, 2-753, 4 mg Fe 100 g- 1, mangan 140, 9-193, 1 mg Mn 100 g-1 te cink u rasponu 250, 7-288, 3 mg Zn 100 g-1. Količina sirovih proteina kretala se od 19, 64 do 23, 2%. Prema količini istraživanih minerala osobito su se istakli tradicijski kultivari: biser (P, Ca, Mg, Mn i Zn), dan i noć (Ca i Mg), puter (K) te trešnjevac (Fe), a prema količini sirovih proteina dan i noć te kukuruzar. Ovaj rad je financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom UIP-11-2013-3290.

grah ; kultivar ; minerali ; povrće

nije evidentirano