hrvatski

Agronomska svojstva inozemnih sorata i domaćih populacija uljanog maka

Uzgoj uljanog maka u nas je praktički napušten, a potrebe za sjemenom za izradu kolača podmiruju se uvozom. Za te svrhe osobito se cijeni sjeme tamnoplave i sive boje. Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj povećava se interes za uzgoj uljanog maka. Stoga je cilj ovih istraživanja bio utvrditi prinos sjemena i druga agronomska svojstva inozemnih sorata i izvornih domaćih populacija uljanog maka u agroekološkim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske te na temelju dobivenih rezultata odabrati najbolje sorte za ovo područje. Istraživanja su provedena kroz sortne mikropokuse postavljene na pokušalištu Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta tijekom 2013. i 2015. godine. U istraživanje su bile uključene četiri inozemne sorte (Opal, Lazur, Major i Matis) i dvije domaće populacije maka nazvane prema lokaciji gdje su prikupljene (Gornji Bogićevci i Beli Manastir). Pokus je bio postavljen prema metodi slučajnog bloknog rasporeda u pet ponavljanja. Na pokusnim površinama provedena je uobičajena tehnologija proizvodnje za uljani mak. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti kako su se istraživane sorte i domaće populacije maka značajno međusobno razlikovale po prinosu sjemena, broju tobolaca po biljci, masi sjemena po tobolcu, masi sjemena po biljci i masi 1000 sjemenki samo u 2013. godini. U prosjeku istraživanja najrodnije sorte/populacija bile su Opal (847 kg/ha), Beli Manastir (834 kg/ha) i Major (816 kg/ha).

uljani mak; sorte; populacije; prinos sjemena

nije evidentirano