hrvatski

Gradska klaonica ; od Madrida do Zagreba

Usporednom analizom dvaju tipološki istovjetnih primjera, sklopova klaonica u Madridu i Zagrebu afirmiraju se mogućnosti kvalitetne obnove. Sažetim prikazom obnove Matadera u Madridu klaonički sklop u Madridu (Luis Belido, 1911.-1924.) pokazano je kako se sa skromnim financijskim budžetom može ostvariti inovativna obnova napuštenog klaoničkog sklopa. Unatoč negativnim konotacijama koje klaonica zasigurno ima u široj (ali i dijelu stručne) javnosti, sklop treba sagledavati kao vrijednu arhitektonsko-urbanističku cjelinu u širem tkivu grada, te afirmirati, otkrivati nove vibrantne osi suvremenog grada, u kojem nova funkcija može doprinijeti generiranju urbaniteta nekadašnjih gradskih periferija. Cjelokupni zahvat ostvaren je s ciljem afirmiranja grada Madrida kao značajnog suvremenog kulturnog žarišta. O uspješnosti intervencije i obnove, ne govore samo arhitektonske nagrade, već i najzornije frekventnost gradskog života koji je udahnut u napušteno zdanje. Inspirativno madridsko ostvarenje pokazatelj je da je i sa skromnim financijskim sredstvima uz kreativne arhitekte moguće intervenirati u napuštenim i devastiranom zagrebačkom klaoničkom sklopu, pionirskom ostvarenju hrvatske moderne arhitekture industrijske namjene. Ovaj rad pripremljen je s ciljem afirmacije i nužne ubrzane obnove značajnog sajamsko-industrijskog ostvarenja Zagreba (Walter Frese, 1928.-1931.).

Zagreb ; Madrid ; gradska klaonica ; obnova

nije evidentirano