Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 801418

Utjecaj tehnologije vinifikacije na aromatski potencijal vina bijelih kultivara grožđa (Vitis vinifera L.) iz Hrvatske


JAGATIĆ KORENIKA, Ana-Marija; JEROMEL, Ana; MIHALJEVIĆ ŽULJ, Marin; PUHELEK, Ivana
Utjecaj tehnologije vinifikacije na aromatski potencijal vina bijelih kultivara grožđa (Vitis vinifera L.) iz Hrvatske // 51st Croatian and 11th International Symposium on Agriculture Book of abstracts / Pospišil, Milan ; Vnučec, Ivan (ur.).
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska, 2016. str. 185-186 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj tehnologije vinifikacije na aromatski potencijal vina bijelih kultivara grožđa (Vitis vinifera L.) iz Hrvatske
(Influence of vinification technology on Croatian white wines aromatic potential (Vitis vinifera L.))

Autori
JAGATIĆ KORENIKA, Ana-Marija ; JEROMEL, Ana ; MIHALJEVIĆ ŽULJ, Marin ; PUHELEK, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
51st Croatian and 11th International Symposium on Agriculture Book of abstracts / Pospišil, Milan ; Vnučec, Ivan - Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska, 2016, 185-186

ISBN
978-953-7878-52-8

Skup
51st Croatian and 11th International Symposium on Agriculture

Mjesto i datum
Opatija, 15-18.02.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Aromatski spojevi ; bijeli kultivari grožđa ; hladna maceracija ; bijelo vino ; plinska kromatografija
(Aromatic compounds ; white grape cultivars ; cold maceration ; white wine ; gas chromatography)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi aromatski potencijal nekoliko autohtonih i udomaćenih bijelih kultivara vinove loze. S obzirom da se većina bijelih vina od nearomatičnih kultivara proizvodi brzom preradom, istražen je utjecaj hladne maceracije na njihov aromatski profil. Hladna maceracija se koristi zbog veće ekstrakcije aromatskih spojeva i njihovih prekursora što najčešće rezultira promjenama u senzornim svojstvima vina. Tretmani u istraživanju su bila dva načina vinifikacije grožđa, brza prerada i hladna maceracija masulja pet različitih kultivara vinove loze (Pošip, Malvazija istarska, Maraština, Kraljevina i Škrlet). Određivanje kvalitativnog i kvantitativnog udjela tvari arome u vinima provedeno je primjenom plinske kromatografije (GC). U radu se koristila metoda pripreme uzorka mikroekstrakcijom na čvrstoj fazi (SPME). Sva vina u istraživanju senzorno su ocijenjena metodom 100 pozitivnih bodova. S obzirom na veliki broj ispitivanih kultivara, učinak hladne maceracije nije bio jednako izražen – značajan utjecaj utvrđen je pri povećanju terpena, spojeva primarne arome u vinima svih kultivara, a najviše u vinu Škrleta. Koncentracija fermentacijskih aroma, prvenstveno estera, pod utjecajem maceracije se značajno povećala u svim vinima, a pojedini viši alkoholi samo u vinima Škrleta i Maraštine. Senzorno su najbolje ocijenjena vina Škrleta i Pošipa, dok je najmanja razlika u senzornim svojstvima zabilježena u vinima Kraljevine i Malvazije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA