Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 801355

Filozofski oslonac pri pokušaju osnivanja dubrovačkog učilišta u Stojkovićevu govoru Erit tibi gloria (1424)


Papo, Demian
Filozofski oslonac pri pokušaju osnivanja dubrovačkog učilišta u Stojkovićevu govoru Erit tibi gloria (1424) // Hrvatska filozofska baština, 3. studentski filozofski simpozij / Balić, Davor (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013. str. 36-36 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Filozofski oslonac pri pokušaju osnivanja dubrovačkog učilišta u Stojkovićevu govoru Erit tibi gloria (1424)
(Philosophical Foundation of the Attempt of Founding an Institution of High Education in Dubrovnik in Stojković's speech Erit tibi gloria (1424))

Autori
Papo, Demian

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Hrvatska filozofska baština, 3. studentski filozofski simpozij / Balić, Davor - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013, 36-36

ISBN
978-953-314-058-2

Skup
3. studentski filozofski simpozij »Hrvatska filozofska baština«

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 17.5.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Ivan Stojković; Erit tibi gloria; filozofija
(Ivan Stojković; Erit tibi gloria; philosophy)

Sažetak
U izlaganju ću se usmjeriti na zastupljenost filozofske sastavnice u govoru koji je poznat pod naslovom Erit tibi gloria (Bit će Ti na čast), a koji je 1424. godine održao dubrovački mislilac Ivan Stojković (oko 1395-1443). Kao što doznajemo od Ivice Martinovića, jednog od istraživačā hrvatske filozofske baštine, Stojković je »najplodniji hrvatski pisac 15. stoljeća«. Svoje stajalište Martinović je potkrijepio time što je ukazao na 111 različitih Stojkovićevih spisa, od kojih je više od njih osamdeset ubrojio u književnu vrstu govora i poslanice, dok je upravo govor Erit tibi gloria smatrao onim koji je »označio početak hrvatske renesanse.« Naime, u govoru Erit tibi gloria Stojković je dubrovačkim vijećnicima predložio da se zauzmu za osnivanje dubrovačkog učilišta, pri čemu je izlo- žio i discipline koje bi na njemu trebale biti zastupljene. U te discipline, predlaže Stojković, spadale bi teologija, filozofija, kao i prirodne znanosti (scientia naturalis). Očekivano, Stojković je pritom ukazivao na važnost vjere, koju je smatrao temeljem spoznaje. Ipak, u govoru se zalagao i za proširenje spoznaja, koje se, prema njegovu mišljenju, na novoosnovanom učilištu mogu ostvariti proučavanjem filozofije i prirodnih znanosti. Iz Stojkovićeva govora može se doznati da bi se poučavanje filozofije trebalo temeljiti na naucima Aristotela, Tome Akvinskog, Platona i Augustina. Uz to, Stojković je u govoru izložio i metodološke pristupe na kojima bi počivala nastava na učilištu. Riječ je o četirima pristupima. Prvi se temelji na objašnjavanju, drugi na dodavanju određenih znanja postojećima, treći na osnaživanju vjere, dok bi se četvrti, predlaže Stojković, trebao temeljiti na spoznaji suprotnosti. Dva od tih pristupa, točnije drugi i četvrti, dubrovački je dominikanac pritom potkrijepio Aristotelovim naukom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Demian Papo, (349794)