hrvatski

Sorkočevići: dubrovački plemići i glazbenici / The Sorkočevićes: Aristocratic Musicians from Dubrovnik

U povodu 280. obljetnice rođenja Luke Sorga (ili Sorkočevića, kako se njegovo prezime uvriježilo) može se prosuditi da više nego polustoljetni interes za njegovo djelovanje i skladbe nije jenjao. Dapače, od simpozija, koji je 1980. godine organizirao Stanislav Tuksar za Osorske glazbene večeri, i proizašloga dvojezičnog zbornika radova u izdanju Muzičkoga informativnog centra, bilježimo i nove rezultate istraživanja obitelji Sorgo. Neki su radovi i međunarodno predstavljeni, objavljena su nova notna izdanja nekih dosad zanemarenih skladbi te, vjerojatno najvažnije, nosači zvuka s novim interpretacijama izvornih skladbi ovoga istaknutog Dubrovčanina. Međutim, u isto vrijeme uznapredovala su istraživanja glazbenih izvora u Hrvatskoj te su sazrele nove spoznaje o glazbi i glazbenicima koji su djelovali na tom području. U novoj konstelaciji u kojoj se našla Hrvatska – osamostaljenje, pridruživanje Europskoj uniji – mogu se obznaniti rezultati propiktivanja glazbene kulture 18. stoljeća, ne umanjujući značenje domaćih glazbenika, ali ne zaobilazeći ni važnost djelovanja onih inozemnih, koji su na ovom području, privremeno ili trajno, ostvarili svoje kreativne potencijale i unaprijedili lokalni glazbeni život kao skladatelji, učitelji, interpreti ili kao rasadnici novih glazbenih djela, vrsta, načina muziciranja i sl. U tom je ozračju nastala i ova knjiga: obuhvaćena su i okupljena dosadašnja istraživanja djelovanja Luke i Antuna Sorga (a jedno je poglavlje posvećeno i njihovu pridruženom članu, dokazano „prvoj hrvatskoj skladateljici“, Jeleni Pozza- Sorgo/Pucić-Sorkočević), no njihovo je djelovanje stavljeno u kontekst onodobnih zbivanja, njihovih primarnih službi te domaćih i internacionalnih silnica koje su na njih utjecale i u glazbenom pogledu. Sretna je okolnost da su znanstvenici iz drugih struka, prije svega povjesničari, objavili svoja istraživanja vezana uz njihovo razdoblje i kulturno okružje, što je dopunilo neke praznine i nepoznanice te omogućilo stvaranje cjelovitije slike o njihovu djelovanju. Ovdje se ne smiju zaobići ni vrijedni projekti vezani uz digitalizaciju izvora koji su im olakšali pristup. Stoga na ovom mjestu zahvaljujem svima onima koji su dali svoj doprinos na tom području (te su i spomenuti u tekstu), a osobito Nelli Lonza i Nenadu Vekariću iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, te institucijama koje su dopustile snimanje i objavljivanje građe, prije svega onima u Dubrovniku: Samostanu Male braće, Znanstvenoj knjižnici, Nadbiskupskom arhivu, Državnom arhivu u Dubrovniku te Arhivu HAZU u Zagrebu i dr. Tako će, osim verbalnoga, i slikovni materijal svjedočiti o ovoj temi. Osobito treba zahvaliti njemačkoj tvrtki cpo, koja je omogućila i vrstan zvučni doživljaj s pridruženim nosačem zvuka na kojem su snimljene sve instrumentalne skladbe koje se pouzdano mogu pripisati Luki Sorgu, u promišljenoj interpretaciji ansambla Salzburger Hofmusik pod vodstvom Wolfganga Brunnera. Svrha je ove knjige ne samo da pokaže kako su djelovali ovi dubrovački glazbenici nego da ih smjesti u odgovarajući društveni, politički i kulturni okvir i tako pokuša pronaći razloge i poticaje za njihove postupke i izvan glazbenoga konteksta. Čini se da su neke ranije nedoumice tako i razriješene, no upravo kroz nova i poviješću neopterećena promišljanja, neke su nove iskrsnule. Međutim, to samo znači da će glazbenici iz obitelji Sorgo i dalje stvaralački intrigirati istraživače.

Dubrovnik; obitelj Sorgo; Luka Sorgo (Sorkočević); Antun Sorgo (Sorkočević); Jelena Pozza Sorgo (Pucić-Sorkočević); biografske odrednice; dubrovačka glazbena kultura; društvena i intelektualna povijest glazbe; 18. stoljeće; 19. stoljeće

nije evidentirano

engleski

The Sorkočevićes: Aristocratic Musicians from Dubrovnik

U povodu 280. obljetnice rođenja Luke Sorga (ili Sorkočevića, kako se njegovo prezime uvriježilo) može se prosuditi da više nego polustoljetni interes za njegovo djelovanje i skladbe nije jenjao. Dapače, od simpozija, koji je 1980. godine organizirao Stanislav Tuksar za Osorske glazbene večeri, i proizašloga dvojezičnog zbornika radova u izdanju Muzičkoga informativnog centra, bilježimo i nove rezultate istraživanja obitelji Sorgo. Neki su radovi i međunarodno predstavljeni, objavljena su nova notna izdanja nekih dosad zanemarenih skladbi te, vjerojatno najvažnije, nosači zvuka s novim interpretacijama izvornih skladbi ovoga istaknutog Dubrovčanina. Međutim, u isto vrijeme uznapredovala su istraživanja glazbenih izvora u Hrvatskoj te su sazrele nove spoznaje o glazbi i glazbenicima koji su djelovali na tom području. U novoj konstelaciji u kojoj se našla Hrvatska – osamostaljenje, pridruživanje Europskoj uniji – mogu se obznaniti rezultati propiktivanja glazbene kulture 18. stoljeća, ne umanjujući značenje domaćih glazbenika, ali ne zaobilazeći ni važnost djelovanja onih inozemnih, koji su na ovom području, privremeno ili trajno, ostvarili svoje kreativne potencijale i unaprijedili lokalni glazbeni život kao skladatelji, učitelji, interpreti ili kao rasadnici novih glazbenih djela, vrsta, načina muziciranja i sl. U tom je ozračju nastala i ova knjiga: obuhvaćena su i okupljena dosadašnja istraživanja djelovanja Luke i Antuna Sorga (a jedno je poglavlje posvećeno i njihovu pridruženom članu, dokazano „prvoj hrvatskoj skladateljici“, Jeleni Pozza- Sorgo/Pucić-Sorkočević), no njihovo je djelovanje stavljeno u kontekst onodobnih zbivanja, njihovih primarnih službi te domaćih i internacionalnih silnica koje su na njih utjecale i u glazbenom pogledu. Sretna je okolnost da su znanstvenici iz drugih struka, prije svega povjesničari, objavili svoja istraživanja vezana uz njihovo razdoblje i kulturno okružje, što je dopunilo neke praznine i nepoznanice te omogućilo stvaranje cjelovitije slike o njihovu djelovanju. Ovdje se ne smiju zaobići ni vrijedni projekti vezani uz digitalizaciju izvora koji su im olakšali pristup. Stoga na ovom mjestu zahvaljujem svima onima koji su dali svoj doprinos na tom području (te su i spomenuti u tekstu), a osobito Nelli Lonza i Nenadu Vekariću iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, te institucijama koje su dopustile snimanje i objavljivanje građe, prije svega onima u Dubrovniku: Samostanu Male braće, Znanstvenoj knjižnici, Nadbiskupskom arhivu, Državnom arhivu u Dubrovniku te Arhivu HAZU u Zagrebu i dr. Tako će, osim verbalnoga, i slikovni materijal svjedočiti o ovoj temi. Osobito treba zahvaliti njemačkoj tvrtki cpo, koja je omogućila i vrstan zvučni doživljaj s pridruženim nosačem zvuka na kojem su snimljene sve instrumentalne skladbe koje se pouzdano mogu pripisati Luki Sorgu, u promišljenoj interpretaciji ansambla Salzburger Hofmusik pod vodstvom Wolfganga Brunnera. Svrha je ove knjige ne samo da pokaže kako su djelovali ovi dubrovački glazbenici nego da ih smjesti u odgovarajući društveni, politički i kulturni okvir i tako pokuša pronaći razloge i poticaje za njihove postupke i izvan glazbenoga konteksta. Čini se da su neke ranije nedoumice tako i razriješene, no upravo kroz nova i poviješću neopterećena promišljanja, neke su nove iskrsnule. Međutim, to samo znači da će glazbenici iz obitelji Sorgo i dalje stvaralački intrigirati istraživače.

Dubrovnik; the Sorgo family; Luka Sorgo (Sorkočević); Antun Sorgo (Sorkočević); Jelena Pozza Sorgo (Pucić-Sorkočević); biographical determinations; Dubrovnik musical culture; social and intellectual history of music; 18th century; 19th century

nije evidentirano