hrvatski

Posljedice klimatskih promjena na pojavu kukuruznoga moljca

Istraživanje je provedeno na Poljoprivrednom institutu u Osijeku tijekom trogodišnjega razdoblja (2012.–2014.) na kukuruzu. Pratila se prirodna zaraza kukuruza s kukuruznim moljcem. Cilj istraživanja bio je utvrditi kako klimatske promjene utječu na pojavu ovoga štetnika kod različitih hibrida kukuruza. U pokus su bile uključene tri razine navodnjavanja (A1 – nenavodnjavano (samo prirodne oborine), A2 od 60 do 100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK) i A3 od 80 do 100% PVK) te četiri različita hibrida kukuruza (C1 – OSSK 596 ; C2 – OSSK 617 ; C3 – OSSK 602 i C4 – OSSK 552). Na kraju svake vegetacijske sezone zabilježena je masa klipa kukuruza (g), dužina oštećenja stabljike (cm), oštećenje drške klipa (cm), broj gusjenica u stabljici kukuruza, broj gusjenica u dršci klipa, te ukupan broj gusjenica po biljci. U 2014. godini, kada su zabilježene najniže prosječne temperature zraka za vegetacijsko razdoblje (18, 23˚C) i najveća količina oborina (523, 3 mm) utvrđen je najmanji napad kukuruznoga moljca u odnosu na druge dvije ispitivane godine. Najtoplija godina bila je 2012. gdje su zabilježene prosječne temperature zraka za vegetacijsko razdoblje 19, 95˚C dok je količina oborina u ovoj godini bila najniža, 291, 2 mm te je i napad kukuruznoga moljca bio najveći. Pri najvišoj razini navodnjavanja utvrdilo se najmanje oštećenje biljke kao posljedica ishrane gusjenica. Utvrđena je različita otpornost kod hibrida u odnosu na ovoga štetnika. Hibrid C4 bio je najotporniji, dok je C1 bio najosjetljiviji. Iako je utvrđen pravilan trend pojave ovoga štetnika na ispitivanim tretmanima, u svim godinama, može se zaključiti kako su vremenski uvjeti imali veliku ulogu kod brojnosti populacije kukuruznoga moljca.

kukuruzni moljac ; temperature ; oborine ; navodnjavanje ; hibridii

nije evidentirano