hrvatski

Stavovi studenata Agroekonomike o kvaliteti studiranja i pripremljenosti za tržište rada

Agrarni ekonomisti su kroz povijest doprinijeli razvoju i općem prihvaćanju agrarne ekonomike kao interdisciplinarne nastavne i znanstvene discipline. Cilj ovog rada je analiza pripremljenosti studenata Agroekonomike za tržište rada, te analiza njihovih stavova u svezi kvalitete studiranja na smjeru Agroekonomika. Studenti Agroekonomike imaju relativno nizak stav o stečenom znanju na studiju, dok s druge strane bolje ocjenjuju svoje vještine stečene tijekom studija. Očekivanja od studija su im osrednja, te očigledno da postoji prostor za poboljšanje njihovih očekivanja. Opća ocjena studija im je iznad prosjeka, a razlog tome se pronalazi u općoj kvaliteti studija, visokoj ponudi i kvaliteti izbornih kolegija, te prilagođenosti zahtjeva i težine kolegija predznanjima. Usporedivši ove tri generacije agroekonomista uočilo se kako studenti druge godine diplomskog studija smatraju da je agroekonomistima najlakše dobiti posao u struci u odnosu na ostale struke na Poljoprivrednom fakultetu. Tako 19% studenata smatra da je lakše dobiti posao, dok 0% prve godine diplomskog, te samo 4% studenata druge godine preddiplomskog smatra kako je lakše dobiti posao u struci u odnosu na ostale smjerove . 57% studenata druge godine diplomskog studija smatra da je jednako teško dobiti posao, dok 53% prve godine diplomskog, te 50% studenata druge godine preddiplomskog studija smatra da su u jednako teškoj situaciji za zaposlenje u odnosu na ostale smjerove na fakultetu. Ukupna nezaposlenost agroekonomista prvostupnika porasla je u promatranom razdoblju od 15.04.2014. do 15.04.2015. za 28, 57%, dok je nezaposlenost za one bez radnog iskustva povećana za 20%. Ukupna nezaposlenost agroekonomista s završenim diplomskim sveučilišnim studijem u promatranom razdoblju smanjila se za 22, 58%, dok se nezaposlenost onih bez radnog iskustva smanjila za 36, 84%. Važno je uvidjeti kako je nezaposlenost agroekonomista s završenim diplomskim sveučilišnim studijem, bez radnog iskustva smanjena za 14, 26% više od ukupne nezaposlenosti agroekonomista s istim stupnjem obrazovanja. Očigledno je da postoji puno veća potražnja za agroekonomistima s završenim diplomskim sveučilišnim studijem, u usporedbi s prvostupnicima Agroekonomike.

Agroekonomika ; stavovi studenata ; kvaliteta studija ; nezaposlenost

nije evidentirano