hrvatski

Zbrinjavanje saturacijskog mulja kalcizacijom kiselih tala Osječko-baranjske županije

Acidifikacija poljoprivrednih tala Hrvatske veliki je problem (preko 50% poljoprivrednih tala je kiselo), a trend pada pH ponajviše je prisutan na tlima na kojima se prakticira intenzivna poljoprivreda. Niska pH vrijednost dovodi do niza negativnih pojava u tlu (slabija bioraspoloživost hraniva, narušavanje strukture tla, pad mikrobiološke aktivnosti tla, itd.)uz pad prinosa i njegove kakvoće. Stoga se kao obvezna mjera popravke kiselih tala preporuča kalcizacija, ali uz detaljnu kemijsku analizu tla i uvažavanje ostalih mjera popravke (humizacija, fosfatizacija, primjena mikroelemenata i dr.). Na području Osječko-baranjske županije od 2003. godine provodi se sustavna kontrola plodnosti tla. Prema rezultatima do sada analaziranih, približno 15.000 uzoraka, tijekom 5 godina istraživanja, na oko 55 % površina Osječko-baransjek županije su kisela tla, od čega oko 20% površina ima pH(KCl) < 4, 5, a na oko 35 % ha supstitucijska kiselost se kreće između 4, 5 i 5, 5. KOrištenjem kriginga procijenjena je potrebna količina saturacijskog mulja (karbokalk) za kalcizaciju pri različitoj zasićenosti KIK-a bazama. Rezultati pokazuju da uz 95 % zasićnja KIK-a bazama na tlima čiji je pH(KCl) ≤ 5, 5, prosječno treba 3, 28 t/ha Ca ili ukupno ~ 830.000 t/ha saturacijskog mulja. Budući da tvornica šećera Kandit Premijer d.o.o. u Osijeku godišnje producira oko 35.000 t karbokalka (prosječno sadrži 70 % CaCO3, 5, 3 % organske tvari i drugih biogenih elemenata u manjoj količini, te uz podizanje pH tla ima i gnojidbeni učinak). Količina tog materijala, potrebna za kalcizaciju kiselih tala Osječko-baranjske županije odgovara približno 25-godišnjem radu šećerane.

Saturacijski mulj; kisela tla; kalcizacija

nije evidentirano